Što je zasićenost kisikom?

Zasićenost kisikom mjera je koliko je kisika dostupno u krvotoku. Kako se krv pumpa iz srca u tijelo, ona prvo prolazi kroz pluća gdje se molekule kisika vežu na crvena krvna zrnca kako bi se prenosile kroz ostatak tijela. Postotak crvenih krvnih stanica koje su potpuno zasićene kisikom naziva se arterijska zasićenost kisikom ili razina kisika u krvi. Zdrava zasićenost krvi kisikom je između 95 i 100 posto, ali pacijenti s plućnim bolestima često imaju niži postotak osim ako ne koriste dodatni kisik.

Pulsni oksimetar se obično koristi za određivanje zasićenosti kisikom. Ovo je mali uređaj koji se pričvršćuje na pacijentov vrh prsta ili ušnu resicu i obasjava dva snopa svjetlosti, jednu crvenu i jednu infracrvenu, kroz kožu pacijenta. Svjetlosne zrake omogućuju pulsnom oksimetru očitavanje malih promjena u boji pacijentove krvi uzrokovane pulsom, što zauzvrat daje trenutnu procjenu zasićenosti krvi kisikom. Pulsni oksimetri su najprecizniji kada je prisutan jak puls.

Za preciznije očitavanje arterijske zasićenosti kisikom, može se primijeniti test plina arterijske krvi (ABG). U ovom testu krv se obično vadi iz radijalne arterije u zapešću, iako se mogu koristiti i druge arterije. Ovaj test može biti malo bolniji od drugih krvnih pretraga – koje se vuku iz vene, a ne iz arterije – ali test je brz i obično se dobro podnosi uz minimalan rizik za pacijenta. Rezultati ABG-a dostupni su za nekoliko minuta.

Smatra se da bolesnici s razinom kisika u krvi ispod 90 posto imaju hipoksemiju, a razina kisika u krvi ispod 80 posto poznata je kao teška hipoksemija. Kratkoća daha je primarni simptom hipoksemije. Postoje različiti uzroci za ovo stanje, uključujući kongenitalnu bolest srca, nizak minutni volumen srca i intersticijsku bolest pluća.

Ostale plućne bolesti koje mogu uzrokovati hipoksemiju uključuju plućnu fibrozu, emfizem, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB), sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS), anemiju, opstrukciju dišnih putova, kolaps pluća, nakupljanje tekućine u plućima i apneju u snu. Bolesnicima s hipoksemijom može se dati kisik kako bi se povećala zasićenost krvi kisikom i obično se savjetuje da ne puše, da izbjegavaju onečišćujuće tvari u zraku kao što je pasivno pušenje i da se redovito vježbaju ako je ikako moguće. Kronične bolesti pluća ili srca morat će se liječiti uz savjet stručnjaka kako bi se održalo optimalno zdravlje.