Životni standard naziv je za opću demografsku mjeru koja pokušava kombinirati različite uvjete – poput obrazovanja, kupovne moći i zdravstvene skrbi – u mjerljivu statistiku. Razlikuje se od srodne, ali nejasnije mjere poznate kao kvaliteta života, koja također uzima u obzir subjektivnije čimbenike, kao što su prilike za slobodno vrijeme i sreća. Ova mjera se koristi na više načina, najčešće u komparativnoj ekonomiji koja rangira zemlje jedne protiv drugih u financijskom zdravlju svojih građana.
Jedna od ključnih ideja iza životnog standarda je da on nadilazi jednostavno mjerenje ukupnog bogatstva zemlje, koje se samo po sebi odražava u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP). Samo po ovoj mjeri zemlje poput SAD-a i Kine neizbježno se nalaze na vrhu ili blizu vrha, zbog veličine svojih gospodarstava. Međutim, kada se uzmu u obzir dodatni čimbenici koji utječu na životni standard, ljestvice se mogu dramatično promijeniti.
Među ekonomskim istraživačima se razlikuju mišljenja o idealnom takozvanom popisu sastojaka koji bi trebali činiti mjeru životnog standarda. Uz toliko različitih načina mjerenja kvalitete zdravstvene skrbi u zemlji, na primjer, ne postoji jedinstven, konkretan popis čimbenika koji čine jedinstvenu formulu životnog standarda. Kao rezultat toga, postoji mnogo različitih statistika koje generiraju različite istraživačke skupine koje se mogu nazvati životnim standardom.
Ipak, postoje neki osnovni čimbenici koji ulaze u većinu procjena životnog standarda. Jedan od najčešćih je BDP po glavi stanovnika. Ovo u biti opisuje bogatstvo zemlje po osobi. Sastoji se od dijela Indeksa ljudskog razvoja, jedne od najpopularnijih procjena životnog standarda, a koriste ga Ujedinjeni narodi za procjenu relativnog razvoja zemalja diljem svijeta.
BDP po glavi stanovnika smatra se mjerom koja otkriva više od ukupnog BDP-a, jer točnije odražava koliki prihod prosječna osoba nosi kući. Koristi se u kombinaciji sa statistikom kao što je razlika u plaćama, i pojavljuje se istinitija slika stvarnog životnog standarda zemlje. SAD, na primjer, ima jedan od najvećih BDP-a po glavi stanovnika, ali i jedan od najvećih razlika u plaćama u svijetu. To znači da je jaz između bogatih i siromašnih u Americi veći nego u drugim zemljama. Ovo služi da se SAD sruši na popisu, dok bi se zemlje s manjim ukupnim BDP-om – ali manjim razlikama u plaćama – mogle poboljšati na ljestvici.
Ostali čimbenici koji mogu ili ne moraju biti uključeni u danu procjenu životnog standarda uključuju očekivani životni vijek, ravnopravnost spolova i političku stabilnost. Različiti istraživači također mogu pripisati veću ili manju težinu ovim različitim čimbenicima. Većina respektabilnih istraživačkih skupina objavljuje svoju metodologiju zajedno sa svojim rezultatima, a važno je biti svjestan što ulazi u danu formulu prilikom usporedbe ljestvica.