Područje znanosti o govoru podrazumijeva holistički fokus na proučavanju anatomije, neurologije i akustike. Iako je poseban fokus na pronalaženju načina za poboljšanje govora za govornike s invaliditetom, još jedno šire područje proučavanja je kako mozak obrađuje informacije koje ljudi odluče reći, kao i kako obrađuju ono što drugi govore. Godine 2011. znanost o govoru upravo je otkrila kako su isti dijelovi mozga odgovorni i za govor i za sluh – osim dijela koji pomiče usta, usne i dijafragmu kako bi riječi pobjegle.
Glavni cilj bilo kojeg tečaja znanosti o govoru je prenijeti razumijevanje o tome kako mozak razvija govor i obrađuje govor drugih. Samo u proizvodnji potrebno je oko 100 mišića lica, grla i pluća da se formiraju riječi prikladne za govor. To čak ne uključuje moždane funkcije potrebne za povezivanje svih radnji u naizgled jedinstvenu radnju govora.
Ovaj prilično jednostavan proces glavna je briga logopeda diljem svijeta. Zrak se proizvodi u plućima i potiskuje prema gore, tvoreći opći zvučni oblik u grlu i glasovnoj kutiji, zatim artikuliraniji oblik kroz kontrakcije mišića u ustima i licu. Lagane fleksije u tim mišićnim skupinama proizvode bezbroj zvukova i tonova potrebnih za jezično izražavanje. Ako je netko doživio moždani udar ili je rođen s govornom manom, određene zvukove može biti teško proizvesti zbog oštećenja živaca ili genetskog naslijeđa, što znači da je nekoliko ili nekoliko mišića potrebnih za normalan govor paralizirano.
Još jedna velika briga znanosti o govoru je kako mozak obrađuje govor, što je poznato kao audioologija. Ovo također kombinira fizičke i mentalne procese. Govor u obliku zvučnih valova ulazi u slušni kanal slušatelja i odbija se od bubnjića. Tonska i vibracijska energija u svakom specifičnom zvuku se zatim prevodi u unutarnjem uhu kako bi postali neuronski signali koje mozak može obraditi kako bi prenio značenje.
Iako se velik dio znanosti o govoru bavi fizičkim procesima i iscrpljujućim patološkim stanjima, drugi istraživači jednako se bave akustikom govora. Govorni znanstvenici također proučavaju prirodu zvuka i kako se kreće od usta do uha u snopovima vibrirajućih molekula. Duljina svakog vala kojeg stvara bilo koji slog ili riječ će varirati, kao i njegova vibracijska sila, poznata kao amplituda.