Među najčešćim uzrocima gubitka motoričkih sposobnosti su traumatske ozljede mozga i moždani udari, što može rezultirati privremenim ili trajnim oštećenjem. Osoba također može pretrpjeti gubitak motoričkih sposobnosti zbog poremećaja ili bolesti koja utječe na živčane stanice u njegovom mozgu. Parkinsonova bolest je primjer takvog poremećaja. Isto tako, alkoholna pića i lijekovi koji deprimiraju središnji živčani sustav mogu privremeno utjecati na motoričke sposobnosti osobe.
Jedan od mogućih uzroka oštećenja motorike je ozljeda glave. Kada osoba zadobije tešku ozljedu glave, gubitak se može pokazati teškim ili blagim, te trajnim ili privremenim ovisno o dijelu mozga koji je ozlijeđen i opsegu ozljede. Problemi s motoričkim sposobnostima mogu se pojaviti kada osoba pretrpi jak udarac u glavu ili kada joj nešto prodre u lubanju. Mogu se čak razviti kada osoba doživi nesreću koja uzrokuje da joj mozak udari u unutrašnjost lubanje.
Moždani udar je također među zdravstvenim problemima koji mogu uzrokovati gubitak motoričkih sposobnosti. Kada osoba doživi moždani udar, arterija se začepi ili krvna žila pukne i ometa protok krvi u mozgu. Dio mozga koji ima problem s protokom krvi može pretrpjeti oštećenje, a moždane stanice u tom području mogu čak i umrijeti. Posljedice moždanog udara mogu varirati, ali neki ljudi pate od problema kao što su promjene u govoru, paraliza dijela tijela i oštećenje pamćenja. Neki ljudi također imaju problema s motoričkim sposobnostima zbog moždanog udara.
Poremećaji koji utječu na živčane stanice mozga, kao što je Parkinsonova bolest, također mogu uzrokovati gubitak motoričkih sposobnosti. Kada osoba ima Parkinsonovu bolest, živčane stanice koje proizvode moždanu kemikaliju dopamin ne rade kako bi trebale. Ova kemikalija ima odgovornost za proizvodnju signala koji igraju važnu ulogu u kretanju. Bez učinaka ove kemikalije, osoba može pretrpjeti gubitak motoričkih sposobnosti, kao i niz drugih problema. Na primjer, mogao bi patiti i od podrhtavanja ekstremiteta i lica, a može čak imati i poteškoća sa spavanjem, jelom i razgovorom.
Ponekad je gubitak motoričkih sposobnosti uzrokovan tvari, a ne bolešću ili ozljedom. Pojedinac, na primjer, može doživjeti privremeni gubitak motoričkih sposobnosti nakon što je popio previše alkohola i postao pijan. Oštećenje obično traje samo dok se oboljela osoba ponovno ne otrijezni. To je vjerojatno zbog činjenice da alkohol deprimira središnji živčani sustav. Neki lijekovi mogu imati slične učinke.