Neuroznanstvenici proučavaju mozak i središnji živčani sustav. Oni otkrivaju misterije uma, uključujući emocije, misli i ponašanje. Karijera u neuroznanosti zahtijeva opsežno obrazovanje i snažan interes za mozak. Posao je vrlo tehnički i zahtijeva puno specijalizirane obuke.
Neuroznanost se usredotočuje na biološke i fizičke osobine središnjeg živčanog sustava, posebno na njegovu kontrolu kretanja, ponašanja i učenja. Središnji živčani sustav uključuje sve od mozga i leđne moždine do najsitnijih živčanih završetaka i senzora po cijelom tijelu. Signali koji se šalju s ovih senzora, poput kada je ruka postavljena na nešto vruće, putuju kroz središnji živčani sustav do mozga, gdje se obrađuju. Neuroznanstvenici proučavaju kako se ti signali šalju, a zatim kako ih mozak dekodira, a zatim govori ruci da se odmakne od vruće površine.
Emocije proučavaju i neuroznanstvenici. Emocije mozak obrađuje na različite načine, što se može vidjeti spajanjem nekoga na niz električnih senzora. Znanstvenici također mogu koristiti funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI) kako bi dobili jasniju sliku mozga. Emocije će slati elektronske impulse kroz različita područja mozga. Ta će područja osvijetliti na skeniranju, što će istraživačima omogućiti da prouče kako emocije utječu na mozak.
Neuroznanstvenici koriste istu tehnologiju kako bi naučili kako mozak radi na druge načine. Istraživanja u neuroznanosti provode se na Alzheimerovoj bolesti, Parkinsonovoj i drugim neurološkim bolestima. Razumijevanjem kako ove bolesti utječu na mozak, moguće je pronaći bolje načine za usporavanje njihovog napredovanja ili čak jednog dana izliječiti ih.
Istraživanje je najvažniji aspekt karijere neuroznanstvenika. Neprestano preispitujući kako mozak funkcionira, neuroznanstvenik može mnogo naučiti. To može uključivati proučavanje gena i njihovog utjecaja na moždane procese, posebno u slučaju psihijatrijskih pacijenata. To također uključuje proučavanje molekula u mozgu i živčanom sustavu. Razbijanje sustava na njegove najmanje dijelove daje znanstvenicima priliku da proučavaju funkciju mozga odozdo prema gore, slično kao da sastavljaju sitne komadiće puno veće slagalice kako bi dobili jasnije razumijevanje šire slike.
Postoje mnoga područja u kojima neuroznanstvenici mogu raditi. Neurobiolozi proučavaju biologiju mozga i središnjeg živčanog sustava. Razvojni neuroznanstvenik proučava kako mozak raste i mijenja se tijekom vremena. Postoje i karijere u neuroznanosti u psihologiji, farmaciji i medicini.
Neuroznanstvenici rade mnoge stvari. Ovisno o njegovom ili njezinom području studija, oni mogu proučavati slike mozga ili koristiti mikroskop kako bi saznali o najsitnijim stanicama u mozgu. Sva ova istraživanja kombiniraju se kako bi oblikovala cjelokupno znanje o funkcioniranju mozga i živčanog sustava.