Što radi administrator podataka?

Administrator podataka je stručnjak za informacijsku tehnologiju koji može dizajnirati i održavati računalne baze podataka. Dužnosti administratora podataka prvenstveno uključuju upravljanje softverom, uključujući autorizaciju pristupa. Softver baze podataka često treba ispitati i prilagoditi kako bi pohranio informacije u skladu s potrebama organizacije. Nadgledanje i osiguranje funkcionalnosti softvera ključni je dio posla administratora podataka.

Općenito, administratori podataka određuju kako program baze podataka treba biti postavljen i organiziran. Često su zaduženi za odabir poslužiteljskih i skladišnih aplikacija koje će prikazati informacije na specifičan način. Na primjer, informacije o različitim školama u okrugu mogu se pretraživati ​​po imenu i adresi. Administrator određuje koje su informacije pohranjene u programu i kako su kategorizirane.

Osim što primjenjuju svoje znanje za konfiguriranje i prilagodbu različitih softverskih programa baze podataka, administratori također moraju biti svjesni kako taj softver komunicira s računalnim hardverom. Dobar broj programa baza podataka korisnicima omogućuje pristup informacijama putem lokalne mreže (LAN) ili Interneta. Jedna od uobičajenih dužnosti administratora podataka je osigurati da su programi baze podataka dostupni preko mreže tvrtke. Administrator može surađivati ​​s mrežnim inženjerom kako bi po potrebi povećao i smanjio kapacitet mreže.

S vremena na vrijeme, baze podataka i softver imaju funkcionalne pogreške. Na administratoru podataka je da otkloni probleme sa sustavom i otkrije temeljni uzrok pogreške. Osim reaktivnog popravljanja programskih pogrešaka softvera, administratori podataka također rutinski ažuriraju i održavaju sustave. To može uključivati ​​privremeno onemogućavanje funkcionalnosti programa radi primjene nadogradnji i sigurnog prijenosa pohranjenih podataka.

Glavna briga svakog administratora je sigurnost informacija sadržanih u bazi podataka. Administratori podataka također surađuju s inženjerima mrežnih sustava radi zaštite od mogućih upada. Oni mogu aktivno istraživati ​​i preporučiti potencijalni vatrozid i softver za otkrivanje upada, uz tehnologiju šifriranja. Administratori su zaduženi za odobravanje pristupa bazi podataka kreiranjem korisničkih imena, lozinki i dozvola.

Kada administrator podataka postavi korisničko ime, obično će dodijeliti određene razine dopuštenja. Ovisno o radnoj funkciji ili statusu korisnika, on može biti u mogućnosti mijenjati programe na određenim računalima unutar organizacije. Razine dopuštenja također se mogu koristiti za ograničavanje pristupa određenim korisnicima informacijama ili softverskim komponentama. Na primjer, u obrazovnom okruženju, studentima korisnicima može biti zabranjeno mijenjati bilo koji softver na računalu.