Geoprostorni analitičar prikuplja i analizira podatke o geografskom pozicioniranju u stvarnom vremenu iz informacija globalnih sustava pozicioniranja (GPS) i neobrađene podatke prikupljene sa satelita za pozicioniranje. Ovi se podaci unose u bazu podataka za korištenje od strane vladinih agencija, privatnih tvrtki, vojske, Nacionalne uprave za aeronautiku i svemir (NASA) i Federalnog istražnog ureda (FBI). Mnogi poslodavci zahtijevaju od svojih geoprostornih analitičara da imaju fakultetsku diplomu, ali također nude mentorstvo i obuku na radnom mjestu. Oni koji rade kao geoprostorni analitičari moraju biti upoznati s modeliranjem okoliša, informatikom, geografskim informacijskim sustavima i drugim srodnim disciplinama. Geoprostorni analitičar također može prikupljati i analizirati podatke koji se koriste za pružanje raznih vrsta informacija, od štete koju je nanio tornado do ukupnog broja ovrha kuća na određenom području.
Većina stručnjaka koji rade na ovoj poziciji imaju magisterij iz kartografskih znanosti, građevinarstva, informatike ili geografskih informacijskih sustava (GIS), no neki geoprostorni analitičari imaju samo diplomu iz srodne discipline. Također može biti potrebno dvije ili više godina iskustva u geografskim informacijskim sustavima ili srodnim tehničkim područjima. Oni s prethodnim iskustvom kao geodeti, kartografi, crtači, geolozi i inženjeri najbolji su geoprostorni analitičari. Neki poslodavci nude obuku na radnom mjestu i programe mentorstva za obuku geoprostornih analitičara dok rade.
Geoprostorni analitičar zna mnogo o geokodiranju, procesu unošenja točne zemljopisne dužine i širine različitih lokacija u jedinstvenu bazu podataka koja se koristi za izradu karata koje se koriste s uobičajenim geografskim informacijskim sustavima kao što su sustavi globalnog pozicioniranja (GPS). Sa svojim znanjem iz računalne znanosti, mogu koristiti i tiskane karte ili elektroničke modele karata za prikupljanje i analizu ovih geografskih informacija. Ovaj proces zahtijeva mnogo vremena, kao i poznavanje modeliranja okoliša. Oni koji to čine moraju se jako potruditi kako bi osigurali da prikupljeni i uneseni geografski podaci budu što točniji. Dobar primjer vrste rada proizvedenog ovim prikupljenim geografskim podacima može vidjeti svatko tko koristi Google Maps™ ili Microsoft Earth.
Informacije koje prikupi geoprostorni analitičar mogu se koristiti na mnogo različitih načina, uključujući planiranje komunalnih usluga, procjene nekretnina, marketing, analizu okoliša i planiranje prijevoza za ceste i autoceste. Meteorolozi koriste ogromne količine informacija koje prikupljaju geoprostorni analitičari kako bi stvorili slike koje pokazuju štetu od uragana i tornada. GIS podaci i slike također se koriste za praćenje topljenja santi leda i praćenje propadanja plaža, što može pomoći u određivanju koliko brzo se oceani mogu zagrijavati. Podaci prikupljeni od strane geoprostornih analitičara i pohranjeni u GIS bazi podataka također se mogu koristiti za lociranje zakopanih kabela, zapljene kuća ili informacija o demografiji stanovništva u određenom zemljopisnom području. Ovim se geoprostornim informacijama može manipulirati i prezentirati putem elektroničkih slika, 3D slika, karata, tablica i grafikona.