Za glazbene knjižničare moglo bi se reći da sistematiziraju svoju strast prema glazbi. Osim ove osnovne generalizacije, međutim, dužnosti glazbenog knjižničara mogu se uvelike razlikovati i diktirane su vrstom ustanove u kojoj knjižničar radi. Neki od najčešćih poslodavaca glazbenih knjižničara uključuju javne i akademske knjižnice te, u manjoj mjeri, glazbene izdavače, glazbene konzervatorije i medijske kuće poput televizijskih ili radijskih postaja.
Glazbeni knjižničar u javnoj ili akademskoj knjižnici mogao bi posvetiti mnogo svog vremena organiziranju glazbene zbirke institucije, koja može uključivati predmete poput knjiga, rukopisa te audio i video zapisa. Osim toga, on ili ona mogu tražiti nove materijale za poboljšanje postojećih zbirki i pomoći korisnicima knjižnice u pretraživanju i učinkovitom korištenju građe zbirke. Posebno u slučaju akademskih institucija, glazbeni knjižničar može voditi nastavu ili seminare o temama kao što su katalogizacija glazbe ili očuvanje rukopisa, a može također provoditi i objavljivati izvorna istraživanja u području glazbe.
Međutim, glazbeno knjižničarstvo nipošto nije ograničeno na tradicionalne postavke knjižnice. Izdavači glazbe ponekad zapošljavaju glazbene knjižničare za uređivanje materijala za objavljivanje i katalogiziranje arhivske građe. Glazbeni knjižničar na konzervatoriju može biti odgovoran za kupnju ili iznajmljivanje notnih zapisa potrebnih za studentske nastupe. Radio i televizijske postaje često se oslanjaju na glazbenog knjižničara za izgradnju zbirke glazbe koja se može koristiti za poboljšanje programa, a producenti bi mogli raditi u koordinaciji sa svojim knjižničarima na odabiru glazbe koja odgovara njihovim programskim potrebama. Ovisno o prirodi postaje, od rezidentnog glazbenog knjižničara može se također tražiti da nabavi snimljene izvedbe za emitiranje u cijelosti.
Očito je da ova vrsta knjižničarstva zahtijeva dubinsko znanje o području glazbe. Dakle, mnogi glazbeni knjižničari imaju diplomu prvostupnika u područjima poput muzikologije, dopunjenu nastavom iz drugih područja humanističkih znanosti, što im omogućuje da shvate načine na koje se glazba uklapa u širi kontekst umjetnosti. Često imaju iskustvo iz prve ruke kao glazbeni izvođači. Knjižnice sve više zapošljavaju samo kandidate s naprednim kvalifikacijama; kao takvi, mnogi glazbeni knjižničari također imaju diplome magistra bibliotekarstva.
Udruga glazbenih knjižnica (MLA) osnovana je 1931. kako bi pružila informacije o karijeri i podršku glazbenim knjižničarima. Osim toga, MLA organizira razne radionice koje glazbenim knjižničarima omogućuju komunikaciju s kolegama iz drugih institucija. Osobe koje traže informacije o obuci glazbenih knjižničara i mogućnostima zapošljavanja mogu se obratiti MLA za pomoć.