Kriptograf je onaj koji prakticira ili proučava kriptografiju, polje koje se prvenstveno bavi čuvanjem tajnih informacija u tajnosti. Moderna kriptografija uglavnom se bavi šifriranjem digitalnih informacija, kao što je e-pošta, kako bi ih zaštitila dok se šalju s jednog digitalnog izvora na drugi. Sigurnost podataka iznimno je važna za gotovo sve ljude, ne samo za one s vrlo osjetljivim informacijama. Svaka transakcija ili interakcija koju netko napravi na Internetu mogla bi biti otkrivena i pročitana od strane drugih pojedinaca da ne postoje odgovarajuće sigurnosne mjere. Kriptograf osigurava da samo osobe s pravom autorizacijom mogu vidjeti određene podatke.
Kriptograf ima nekoliko ciljeva kada radi na šifriranju podataka. Jedan od ciljeva je autentifikacija, proces dokazivanja identiteta osobe koja pokušava pristupiti određenoj informaciji. Privatnost je još jedan cilj; uključuje osiguravanje da informacije o danom komadu dođu samo do željenog gledatelja. Kriptograf također mora osigurati da se sigurna poruka ni na koji način ne mijenja između pošiljatelja i primatelja. Mora biti u stanju sa sigurnošću utvrditi identitet pošiljatelja kako se ne bi moglo poslati poruka i tvrditi da je došla od nekog drugog.
Onaj tko želi postati kriptograf općenito studira informatiku na fakultetu. Ako netko želi zadržati podatke u računalnim sustavima šifriranima, bitno je poznavati i razumjeti rad takvih računalnih sustava. Po završetku fakulteta, diplomski studij matematike ili informatike također je vrlo koristan za karijeru u kriptografiji. Matematika je vrlo važna za proučavanje i praksu kriptografije, stoga je važno imati čvrsto razumijevanje predmeta.
Nakon stjecanja diplome, kriptograf može tražiti posao na raznim mjestima, jer mnoge vrste tvrtki i vladinih agencija redovito zapošljavaju kriptografe. Vladine agencije, kao što je Nacionalna sigurnosna agencija (NSA), obično zapošljavaju mnoge kriptografe; takve su agencije odgovorne za šifriranje važnih državnih prijenosa podataka. Kriptograf bi također mogao pronaći posao u banci, jer banke ulažu velike napore kako bi osigurale sigurnost transakcija svojih klijenata.
Tijekom povijesti razne vojne snage također su koristile kriptografe za slanje šifriranih poruka s jedne točke na drugu. Često je bilo važno neke informacije, poput strategija i tehnoloških informacija, držati podalje od neprijateljskih snaga. U moderno doba, važno je čuvati informacije pohranjene na računalima i digitalne komunikacije u tajnosti od neprijateljskih snaga.