Revizori sigurnosti na cestama odgovorni su za službenu procjenu razina opasnosti na cestama ili raskrižjima. Ceste i raskrižja o kojima se bave revizori sigurnosti cestovnog prometa mogu postojati ili su još u razvoju. Nalazi revizora sigurnosti cestovnog prometa uvelike utječu na to hoće li i kako započeti projekt ceste ili raskrižja.
Kako radi revizor sigurnosti na cestama, on se mora pridržavati smjernica koje je postavila određena vladina agencija koja nadzire cestovni sustav, kao što je Federalna uprava za autoceste u SAD-u. Ove smjernice određuju korake koje revizor mora poduzeti tijekom revizije. Nepoštivanje ovih koraka može dovesti do kašnjenja rezultata projekta i revizije.
U početku, javna agencija kao što je povjerenstvo za ceste ili gradska uprava utvrđuje koje raskrižje ili cestu treba revidirati. Nakon što agencija to učini, kontaktiraju agenciju za sigurnost cestovnog prometa i pronađu revizore koji će provesti projekt. Nakon što javna agencija ima revizijski tim, revizori surađuju s agencijom na postavljanju specifičnih parametara prema kojima će provesti reviziju. Na primjer, definiraju opseg projekta, zadatke koje revizori i javna agencija moraju obaviti, kada će se projekt dogoditi te izvješćuje i očekivanja odgovora. Revizori obično pošalju službeno pismo u kojem navode svoje razumijevanje projekta, ali također imaju službeni primarni sastanak s članovima javne agencije kako bi dalje razgovarali o tome što projekt uključuje i došli na istu stranicu.
S definiranim projektom i odgovornostima, revizor sigurnosti cestovnog prometa kreće na teren. Posjećuje stvarno mjesto projekta i traži sve čimbenike koji bi mogli doprinijeti nesreći ili ozljedi. Revizor ocjenjuje mjesto na temelju nekoliko perspektiva, kao što su vozač malog automobila, vozač kamiona, pješak i biciklist. Sigurnost svih nastoji tretirati jednako važnom.
Kao dio terenske revizije, revizor sigurnosti cestovnog prometa također može intervjuirati pojedince. Pojedinci mogu biti građani koji redovito koriste cestu ili raskrižje ili mogu biti osobe uključene u sigurnost područja, poput policije. Cilj je uvijek prikupiti što više anegdotskih i statističkih podataka o problemima tog područja.
Na temelju prikupljenih podataka, sljedeći korak revizora sigurnosti na cestama je analiza ceste ili raskrižja. Oni pripremaju službeno izvješće o opasnostima ili koristima prisutnim u tom području. Dio izvješća uključuje prijedloge kako bi javna agencija mogla smanjiti ili potpuno eliminirati opasnosti. Revizor sigurnosti cestovnog prometa predstavlja izvješće članovima javne agencije.
Javna agencija koja radi na projektu sigurnosti cestovnog prometa ima mogućnost odgovoriti na izvješće revizora sigurnosti cestovnog prometa nakon primitka dokumenta. Mora podnijeti službenu izjavu o tome kako planira odgovoriti na sugestije koje revizor iznese. Ako javna agencija ne može provesti prijedlog, u odgovoru mora objasniti zašto ne može postupiti kako je predloženo. Uobičajeni razlog za nepostupanje, kao što revizor sugerira, je nedostatak financiranja, iako agencije često ne štede trud pokušavajući prikupiti novac potreban za pružanje dobre javne sigurnosti.
Posljednji korak za revizora sigurnosti cestovnog prometa je surađivati s javnom agencijom na uključivanju nalaza revizije u projekt ceste ili raskrižja. Na primjer, mogu se povezati s tvrtkama koje mogu pružiti projektne usluge u ime agencije ili pomoći agenciji da izradi prilagođeni raspored projekta. Obično rade naknadne revizije kako bi vidjeli kako projekt napreduje.