Što radi stručnjak za klinička ispitivanja?

Specijalist za klinička ispitivanja je osoba koja nadzire projekt kliničkog istraživanja od početka do kraja. U većini slučajeva ti su pojedinci zaposleni na sveučilištima ili znanstvenim laboratorijima. Biti učinkovit na ovoj poziciji zahtijeva osobu koja je organizirana, ima interpersonalne vještine i sposobna je razmišljati unaprijed. Neki tipični poslovi uključuju držanje zaliha na zalihama, postavljanje istraživačkih projekata, probir potencijalnih subjekata, provođenje istraživačkih projekata, analizu rezultata i bilježenje rezultata.

Jedna od najvažnijih odgovornosti stručnjaka za klinička ispitivanja je čuvanje zaliha za istraživačke projekte. Na primjer, možda će morati naručiti lijekove, kemikalije ili specijaliziranu opremu za provedbu projekta. Posljedično, mogao bi obavljati rutinske provjere inventara kako bi osigurao da su sve zalihe lako dostupne.

Postavljanje kliničkih istraživačkih projekata također je vrlo važno. U većini slučajeva potrebno je značajno planiranje kako bi se projekt uspješno dovršio, tako da stručnjak za klinička ispitivanja mora slijediti slijed koraka prije početka. To može uključivati ​​osiguravanje lokacije, skupljanje opreme, prikupljanje zaliha i provođenje pozadinskog istraživanja. Možda će također morati riješiti sve probleme koji bi mogli utjecati na točnost podataka prikupljenih tijekom ispitivanja.

Drugi dio ovog posla uključuje probir potencijalnih subjekata. Kako bi se osigurala točnost i dobili najkvalificiraniji subjekti, stručnjak za klinička ispitivanja obično će intervjuirati nekoliko osoba. Za ovu praksu on može pregledati stvari kao što su pozadinske informacije o osobi i povijest zdravlja. To je potrebno kako bi se osigurala sigurnost predmeta i točnost projekta.

Nakon što se projekt može uspješno postaviti i ispitanici su stečeni, stručnjak za klinička ispitivanja će provesti projekt istraživanja ispitivanja. Priroda i složenost svakog projekta mogu se znatno razlikovati, stoga on mora uzeti u obzir jedinstvene okolnosti svakog pojedinog ispitivanja. Primjer bi mogao biti davanje lijeka jednom subjektu i placeba drugom subjektu.

Po završetku probnog istraživačkog projekta, stručnjak za klinička ispitivanja analizira rezultate. U slučaju pokusa s lijekom, to bi moglo uključivati ​​usporedbu reakcije ispitanika koji su primili lijek i ispitanika koji su primili placebo. Za jednostavne projekte, to se često radi u specijaliziranoj ustanovi. U slučaju složenijih projekata, nalazi se mogu poslati u druge ustanove kako bi ih tim pojedinaca analizirao.

Zapisivanje rezultata obično je završna faza svakog probnog istraživačkog projekta. Da bi eksperiment bio koristan i valjan, podaci moraju biti dokumentirani kako bi se mogli podijeliti s drugim stručnjacima. Ovaj korak može uključivati ​​objavljivanje rezultata u znanstvenom časopisu ili drugom akademskom izvoru.