Obavještajni stručnjak prikuplja, analizira i organizira podatke za potporu vojnim operacijama. Ovo je specifičan naziv radnog mjesta u mornarici Sjedinjenih Država i obalnoj straži, ali druge grane službe kao i druge vojne organizacije imaju svoje verzije ovog položaja. Stručnjaci za obavještajne poslove obično moraju biti u stanju održavati visoku dopuštenost jer rukuju osjetljivim informacijama. Iako može biti od pomoći ako netko želi postati časnik, fakultetska diploma u mnogim slučajevima nije potrebna za ovaj posao.
Kako dolaze obavještajne informacije iz različitih izvora, stručnjak ih procjenjuje. Neki izvori uzoraka mogu uključivati prijenose, fotografije, internetske komunikacije i izvješća agenata na terenu. Ti se podaci mogu koristiti za praćenje cilja, identificiranje trendova ili prikupljanje općih informacija o regiji, organizaciji ili situaciji. Stručnjak za obavještajne službe mogao bi željeti informacije o tome što se događa u zemlji jer se, na primjer, trupe spremaju za ulazak. Takvi podaci također mogu podržati tekuće pregovore o ugovorima i druge vladine aktivnosti.
Posao također može uključivati razvoj obavještajnih misija. To može uključivati planiranje nadzornih letova, postavljanje uređaja za prisluškivanje i sastanak s terenskim agentima radi rasprave o ciljevima prikupljanja informacija. Stručnjak za obavještajne poslove može razgovarati s drugim stručnjacima, zapovjednicima na terenu i zainteresiranim stranama kako bi utvrdio kakve su informacije potrebne i izradio plan za njihovo dobivanje. Dolazne informacije mogu se analizirati i koristiti za izradu službenih izvješća.
Održavanje baza podataka također je zadatak koji nadzire stručnjak za obavještajne poslove. To može uključivati pohranjivanje podataka u stabilnom okruženju, razvoj indeksa za brzo pronalaženje informacija i rad sa stručnjacima za informacijsku tehnologiju na nadogradnjama i alatima sustava. Takve baze podataka mogu biti u centraliziranim objektima ili mobilnim obavještajnim jedinicama, od kojih svaka ima svoje jedinstvene sigurnosne potrebe koje se moraju uzeti u obzir. Periodična deklasifikacija informacija može se dogoditi i nakon pregleda podataka i utvrđivanja koje obavještajne podatke treba čuvati u tajnosti radi zaštite nacionalne sigurnosti.
Neki stručnjaci za obavještajne službe djeluju na terenu. Mogu se naći na brodu ili u mobilnim kombijima koji putuju s raspoređenim timovima vojnika. Drugi rade u obavještajnim objektima na domaćem terenu. Neophodno je raditi s raznim komunikacijskim sustavima kako bi se održao kontakt s drugim članovima obavještajne zajednice, kao i zapovjednicima i drugim ljudima kojima je potreban pristup ključnim informacijama. To može uključivati povjerljive računalne mreže, radio i podmorske komunikacije koje dopuštaju stručnjaku za obavještajne poslove da održava kontakt velikom brzinom.