Financijska kriza nastaje kada financijska tržišta dožive iznenadne i ozbiljne gubitke ili kada ulagači izgube povjerenje u financijski sektor ili gospodarstvo u cjelini. U gospodarstvu tijekom financijske krize ljudi se često moraju boriti ili s inflacijom ili deflacijom. Kreditiranje obično postaje restriktivnije, a to pridonosi rastu nezaposlenosti. Opće slabljenje gospodarstva tijekom financijske krize može čak dovesti do političke nestabilnosti.
Obično su banke u središtu financijske krize jer se potrošači i poduzeća uvelike oslanjaju na banke za kredite za pokrivanje kratkoročnih troškova, dok se štediše oslanjaju na prihod od bankovnih depozita kako bi ostvarili prihod za godine umirovljenja. Financijska kriza često počinje kada banka doživi veliki broj neplaćanja kredita kao rezultat usporavanja gospodarstva nakon razdoblja brzog rasta. Banke smanjuju nove kredite kako bi smanjile daljnje gubitke, što znači da poduzeća ne mogu dobiti zajmove potrebne za financiranje razvoja proizvoda i širenja tvrtke. Poduzeća prestaju zapošljavati jer se planovi širenja moraju staviti na čekanje, prekinuti postojeće poslove kako bi uštedjeli novac i pokušati prikupiti gotovinske rezerve koje mogu nadoknaditi gubitak raspoloživih kredita.
Banke reagiraju na učinak nezaposlenosti na gospodarstvo tijekom financijske krize smanjenjem kreditiranja potrošača jer rast nezaposlenosti obično dovodi do viših stopa neispunjenja kredita. Kada kupaca kuće postane malo, vlasnici kuća koji pokušavaju prodati svoje domove počinju snižavati traženu cijenu, a to dovodi do deflacije jer cijene općenito počinju padati. Pad cijena rezultira usporavanjem proizvodnje jer ljudi imaju viškove gotovine, ali usporavanje proizvodnje često dovodi do povećanja nezaposlenosti. U deflacijskom gospodarstvu tijekom financijske krize štediše su povećale potrošačku moć, ali zbog visoke nezaposlenosti sve veći broj ljudi nema prihod.
Gospodarstvo tijekom financijske krize također može doživjeti brzu inflaciju jer ulagači gube povjerenje u vladu i njezinu sposobnost da pokrije svoje dužničke obveze povećanjem poreza. Ulagači zahtijevaju veće povrate na državne obveznice, a to povećava kamatne stope na druge vrste ulaganja, kao i na robu. Rastuće cijene znače da potrošači imaju manju potrošačku moć i troše veći postotak svojih prihoda na osnovne potrebe, poput hrane i stanovanja, umjesto na luksuzne artikle.
Ponekad financijska kriza može utjecati na cijeli svijet jer su nacionalne ekonomije isprepletene zbog uvoza i izvoza robe. Zemlje kojima nedostaje likvidnosti smanjuju uvoz, što znači da drugi trgovinski partneri gube prihode i moraju smanjiti potrošnju. Financijska kriza može imati domino efekt u ekonomiji slobodnog tržišta, a samo zemlje s izolacionističkom gospodarskom politikom izbjegavaju štetne učinke globalne ekonomske krize.