SAD su eksplodirale prvu hidrogensku bombu na svijetu. (1952.) Bomba, nazvana Mike, bila je prva u nizu od dvije probne eksplozije, nazvane Operacija Ivy. Testovi su obavljeni u Tihom oceanu na Marshallovim otocima. Mike je imao snagu veću od 10 megatona, 500 puta snažniju od nuklearne bombe koju su SAD bacile na Nagasaki 9. kolovoza 1945. Druga bomba, zvana King, bila je najveća svjetska bomba čiste fisije i eksplodirala je 16. studenog .
Portorikanski nacionalisti pokušali su ubiti američkog predsjednika Trumana. (1950.) Oscar Collazo i Griselio Torresola pokušali su napasti predsjednika dok je boravio u kući Blair dok je Bijela kuća bila renovirana. Dvojica napadača uspjela su doći do ulaznih vrata i otvoriti vatru. Predsjednik i njegova supruga bili su gore i nisu ozlijeđeni. Torresola je ubila američka tajna služba tijekom neuspješnog napada, a Collazo je osuđen na doživotni zatvor nakon što mu je predsjednik Truman preinačio smrtnu kaznu.
Michelangelova stropna freska Sikstinske kapele otvorena je za javnu izložbu po prvi put. (1512.) Michelangelo je na stropu kapele naslikao prizore iz biblijske Postanke. Kasnije je oslikao i oltarni zid sa Posljednjim sudom. Djela su postala neka od najutjecajnijih i najpoznatijih u zapadnoj povijesti umjetnosti. Samo za plafon trebalo mu je gotovo četiri godine da završi.
Više od 6,000 američkih vojnika nehotice je bilo izloženo radioaktivnim padavinama serije atomskih eksplozija. (1951.) Desert Rock bio je niz od tri misije obuke za atomsku eksploziju, koje su bile dio operacije Buster-Jangle. Eksplozijski testovi provedeni su u Nevadi, uz korištenje 6,500 američkih vojnika.
Posvećen je tunel Detroit-Windsor. (1930.) Američki predsjednik Herbert Hoover obilježio je otvaranje tunela okretanjem “zlatnog ključa” u Bijeloj kući. Tunel od 5,160 stopa (oko 1,573 metra) povezuje Detroit, Michigan, i Windsor, Ontario u Kanadi. Sada je to drugi najprometniji međunarodni granični prijelaz između Kanade i SAD-a.
Američki predsjednik John Adams postao je prvi američki čelnik koji je živio u Bijeloj kući. (1800.) Predsjednik Adams uselio se u Executive Mansion, koji je kasnije nazvan Bijela kuća. Gradnja Bijele kuće započela je 1792. godine, a za završetak je trebalo osam godina.
Ugovor iz Maastrichta je stupio na snagu, stvarajući Europsku uniju. (1993.) Ugovor je ujedinio europske zemlje ne samo politički, već i ekonomski. Ugovor je uključivao planove za stvaranje “eura”, službene valute koju bi dijelile sve zemlje članice. Euro je prvi put postao službena valuta 1. siječnja 1999. godine.
Američka obalna straža stavljena je pod kontrolu američke mornarice tijekom mira. (1941.) Preraspodjela snaga američke obalne straže američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta bila je snažan pokazatelj namjere SAD-a da se pridruži Drugom svjetskom ratu. Američka obalna straža je u to vrijeme izvještavala Ministarstvo financija tijekom mira i američku mornaricu tijekom rata. Obalna straža sada izvješćuje ured za domovinsku sigurnost tijekom mira i nastavlja izvješćivati mornaricu tijekom rata.
Američki meteorološki biro, sada poznat kao Nacionalna meteorološka služba, dao je svoju prvu prognozu. (1870.) U početku je ured izvještavao američkog vojnog sekretara, ali kasnije će izvještavati Ministarstvo trgovine kao dio Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).
Otvorena prva ženska medicinska škola na svijetu. (1848.) Bostonski ženski medicinski fakultet u konačnici je postao dio Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Bostonu. Bilo je to prvo sveučilište u svijetu koje je ženama nudilo formalnu medicinsku obuku.
Most Mackinac u sjevernom Michiganu otvoren je kao najduži viseći most na svijetu. (1957.) Most koji se proteže 26,372 stopa (oko 8,038 metara) smatran je najdužim “između sidrišta” – ako se mjeri između tornjeva, most Golden Gate u San Franciscu i dalje bi držao rekord. Oba mosta su odavno premašena u rasponu, bez obzira na to kako se mjere.
Najveći radijski teleskop na svijetu prvi je put korišten u zvjezdarnici Arecibo u Portoriku, koja je otvorena na današnji dan. (1963.) Teleskop se koristi za prikupljanje podataka sa svemirskih sondi i satelita. Teleskopom, najvećim teleskopom s jednim otvorom na svijetu, upravljaju sveučilište Cornell i Nacionalna zaklada za znanost SAD-a.