Alfa-beta blokatori su lijekovi koji sadrže i alfa blokator i beta blokator, kombinirajući učinke dvaju lijekova. Oni pripadaju klasi lijekova koji se nazivaju “adrenergički inhibitori”, koji djeluju na živčane prijenosnike povezane s određenim hormonima bitnim za tijelo. Ove kombinirane terapije najčešće se koriste za liječenje hipertenzije, stanja koje je poznatije kao visoki krvni tlak.
Ključni mehanizam djelovanja alfa-beta blokatora leži u kombinaciji dvije različite klase lijekova. Prvi, poznati kao alfa blokatori ili alfa-adrenergički antagonisti, djeluju tako da opuštaju određene vaskularne mišiće i blokiraju zatezanje hormona norepinefrina. Time se zidovi vena i malih arterija drže otvorenim, omogućujući bolji protok krvi. Kada krv može slobodno teći, može se održavati niža stopa krvnog tlaka. Funkcija opuštanja mišića ovih lijekova također čini alfa blokatore dobrom opcijom liječenja za starije muškarce s problemima s prostatom jer pomaže poboljšati protok urina.
Druga klasa, poznata kao beta blokatori ili beta-adrenergički blokatori, djeluju tako što blokiraju učinke epinefrina, koji se obično naziva adrenalin. Ovi lijekovi pomažu srcu da kuca sporije i s manje snage, što zauzvrat smanjuje krvni tlak. Beta blokatori također poboljšavaju protok krvi i mogu se koristiti za liječenje glaukoma i migrene.
Zajedno, alfa-beta blokatori djeluju tako da sprječavaju stanice glatkih mišića krvnih žila, srca i mozga da prime kateholamin, kemikaliju koja sužava arterije. Sprječavanje kateholamina da dospije do ovih organa opušta krvne žile, omogućavajući lakši protok krvi i snižavajući krvni tlak.
Bolesnici koji uzimaju alfa-beta blokatore moraju poduzeti određene mjere opreza, jer se tijekom uzimanja lijekova može pojaviti nesvjestica ili vrtoglavica. Ove nuspojave se obično javljaju tijekom nagle promjene položaja, kao što je ustajanje nakon ležanja neko vrijeme. U slučaju nuspojava bolesnici ne smiju prestati uzimati alfa-beta blokatore bez savjeta liječnika, jer nagli prestanak može uzrokovati bol u prsima ili dovesti do srčanog udara.
Druge moguće nuspojave alfa-beta blokatora uključuju depresiju, proljev, usporen rad srca i oticanje nogu i stopala. Mogu se pojaviti i seksualna disfunkcija, depresija, umor i osip na koži. Oni koji pate od astme mogu primijetiti piskanje ili otežano disanje tijekom uzimanja alfa-beta blokatora. U nekim slučajevima može biti zahvaćen električni sustav srca, iako pacijent neće biti svjestan jer takve nuspojave ne uzrokuju vidljive simptome.
Alfa-beta blokatori mogu uzrokovati pospanost, a alkohol može povećati ovu nuspojavu. Bolesnici ne bi trebali voziti ili upravljati teškim strojevima dok ne znaju kako ti lijekovi utječu na njih. Pacijenti bi trebali obavijestiti svoje liječnike o svim drugim lijekovima, vitaminima ili biljnim dodacima koje koriste prije uzimanja alfa-beta blokatora, jer neki lijekovi mogu utjecati na njihovu učinkovitost ili uzrokovati ozbiljne nuspojave.