Ampakine se općenito mogu definirati kao molekule koje mijenjaju kemiju mozga. Ova promjena kemije mozga navodno rezultira povećanjem raspona pažnje, boljom pamćenjem i moći učenja te sposobnošću da ostanete budni i budni. Ampakine se također istražuju kao potencijalni tretmani za neurološke poremećaje kao što je Alzheimerova bolest, iscrpljujuće mentalne bolesti kao što su shizofrenija ili teška depresija i Parkinsonova bolest.
Glutamat je ključna molekula u mozgu koja djeluje kao neurotransmiter, ili kao molekula koja prenosi signale kroz neurone. Ova molekula stupa u interakciju s glutametergijskim AMPA receptorom kako bi kontrolirala procese poput formiranja sjećanja, učenja i komunikacije s drugim područjima mozga. Mnogi neurološki poremećaji s različitim simptomima povezani su s problematičnom signalizacijom glutamata, kao što su shizofrenija i Alzheimerova bolest, što ukazuje na važnost pravilnog funkcioniranja glutamata.
Ampakini su nazvani zbog svoje sposobnosti interakcije s glutametergijskim AMPA receptorom i poboljšanja njegove funkcije. Na taj način također pospješuju aktivnosti glutamata u mozgu. Postoji velika nada da će potencijalna sposobnost ampakina da zamjene abnormalno funkcioniranje glutamata pomoći ljudima s neurološkim poremećajima.
Nekoliko studija provedeno je na ljudima i pokazalo je da su ljudi koji su uzimali lijek za ampakine imali bolju koncentraciju i budnost u iscrpljujućim uvjetima od ispitanika koji su uzimali placebo. Ova studija je također pokazala da iako se čini da ampakini i stimulansi kao što su kofein i amfetamini imaju sličan površinski učinak, ukupni učinci ovih različitih lijekova su puno drugačiji. Ampakine očito mogu izazvati mentalnu budnost bez loših nuspojava koje se obično povezuju sa stimulansima, kao što su problemi sa spavanjem i drhtavica.
Vojska je izrazila interes za ampakines. Ovi lijekovi bi mogli uvesti način da vojnici ostanu budni i usredotočeni u nepovoljnim uvjetima. Testovi na majmunima po nalogu vojske pokazali su da se dobro odmorni majmuni ne mogu tako dobro ponašati na testovima kao majmuni koji su bili izrazito lišeni sna, ali su im davali apain lijek.
Osim njihove potencijalne uloge kao vojne droge ili lijeka za ublažavanje simptoma brojnih neuroloških poremećaja, oni također mogu pomoći u povećanju sposobnosti učenja. Iz tog razloga, ampakine lijekovi se često u šali nazivaju “pametnim pilulama”. Poboljšavajući formiranje pamćenja i neuronsku komunikaciju, potencijalno bi mogli poboljšati dubinu i tempo učenja. Konačno, ampakine bi mogle poslužiti kao potpuno nova vrsta pomoći osobama s poremećajima spavanja; umjesto da služe kao lijek za izazivanje sna, oni bi umjesto toga služili u svrhu brisanja štetnih učinaka povezanih s nedostatkom sna.