Jednostavno rečeno, angiogrami su rendgenske slike krvnih žila u tijelu. Nazvane angiogrami ili arteriogrami, rendgenske slike omogućuju liječniku da utvrdi je li krvna žila blokirana, sužena, deformirana ili na drugi način začepljena ili oštećena. Postupak kojim se dobivaju angiogrami naziva se angiografija.
Liječnik često zahtijeva angiograme kada tehnologija MRI ne otkrije sumnjivi problem. Postupak uključuje umetanje male, fleksibilne cijevi ili katetera u krvnu žilu. Boja topljiva u vodi koja se vidi na angiogramima se zatim ubrizgava u krvnu žilu, omogućujući liječniku da vidi kako krv teče kroz krvnu žilu.
Angiogrami se obično koriste za provjeru protoka krvi u mozgu, srcu, bubrezima i nogama. U većini slučajeva, angiografija se može obaviti ambulantno. Liječnik će pacijentu dati upute prije zahvata, ali je potrebna mala priprema. Većini ljudi je rečeno da ne jedu niti piju ništa nakon ponoći dan prije zakazanog testa.
Prije zahvata, liječnik će dati lokalni anestetik prije umetanja katetera. Zatim se kateter stavlja u krvnu žilu ili žile da bi se rendgenski snimio i umetnula boja. Angiogrami se dobivaju u nizu slika kako bi se moglo locirati točno mjesto blokade ili malformacije. Postupak može trajati oko sat vremena, a zatim se pacijent može promatrati neko vrijeme kako bi se uvjerio da nema reakcije na boju i da nema krvarenja s mjesta uboda.
Postoje neki rizici povezani s angiogramom, kao što su krvni ugrušci, alergijska reakcija na boju i oštećenje arterija, ali način na koji se ti rizici primjenjuju na svakog pacijenta razlikuje se i o tome treba razgovarati s liječnikom. Angiogrami mogu otkriti informacije o krvnim žilama i protoku krvi koje pomažu liječnicima u liječenju specifičnih zdravstvenih problema. U nekim slučajevima može biti potrebno kirurški popraviti krvnu žilu. Kirurški popravak krvne žile naziva se angioplastika.