Binokularni znakovi izraz je koji se obično primjenjuje na ljude, ali se s pravom može primijeniti na bilo koju životinju s binokularnim vidom, odnosno na svaku životinju čije su oči postavljene na način da omogućavaju percepciju dubine. Ti su znakovi signali sustavu vizualne obrade koji omogućuju i stvaraju osjećaj percepcije dubine, prvenstveno zbog načina na koji naši osjetilni organi prenose informacije u mozak i kako se te informacije tumače. Bez binokularnih znakova izgubili bismo većinu percepcije dubine.
Najvažniji od svih binokularnih znakova je binokularni disparitet, koji se ponekad naziva binokularna paralaksa. Dvogled znači imati dva izvora vida. Budući da ljudi imaju dva oka, mala razlika u njihovom položaju uzrokuje da svako oko percipira ono što vidi malo drugačije od drugog oka. Ljudski mozak je u stanju kombinirati signale iz svakog oka u jednu percepciju onoga što vidimo. Ova razlika u položaju naših očiju i rezultirajuća razlika u načinu na koji objekte percipira svako oko poznata je kao binokularni disparitet i mozak je tumači na način da nam omogućuje da percipiramo oblik i dimenzije objekata.
Sustav ljudskog vida koristi i druge binokularne znakove. Binokularna konvergencija je mehanizam kojim se percipira relativna blizina i udaljenost. Ovaj znak proizlazi iz činjenice da su vizualni receptori u našim očima uglavnom centrirani na jednom mjestu blizu sredine stražnjeg dijela očne jabučice. To znači da za fokusiranje na objekt, oči moraju biti usmjerene na objekt. Kako se objekt približava, oči se moraju okrenuti jedna prema drugoj do određenog stupnja kako bi ostale usredotočene na objekt i moraju se okrenuti jedna od druge kako se objekt udaljava. Mozak je u stanju obraditi informacije o položaju naših očiju i interpretirati relativnu udaljenost, ključni čimbenik u percepciji dubine koja uključuje objekte koji su nam relativno blizu.
Treći binokularni znak, koji je povezan s prethodna dva je binokularna akomodacija. Ovaj znak proizlazi iz prirode ljudskog oka i činjenice da, kako bi se fokusirali na objekt, sićušni mišići koji kontroliraju oko uzrokuju promjenu oblika leće ili rožnice. Mozak je u stanju osjetiti to i koristiti te informacije, zajedno s onim iz drugih binokularnih znakova, za kvantificiranje kretanja, položaja i udaljenosti više objekata.