Društveno istraživanje je znanstveno proučavanje društva. Točnije, društvena istraživanja ispituju stavove, pretpostavke, uvjerenja, trendove, stratifikacije i pravila društva. Opseg društvenog istraživanja može biti mali ili velik, u rasponu od samog sebe ili pojedinca do cijele rase ili zemlje. Popularne teme društvenih istraživanja uključuju siromaštvo, rasizam, klasna pitanja, seksualnost, glasačko ponašanje, rodne konstrukcije, policiju i kriminalno ponašanje.
Društvena istraživanja određuju odnos između jedne ili više varijabli. Na primjer, spol i razina prihoda su varijable. Društveni znanstvenici će tražiti temeljne koncepte i uzročno-posljedične odnose društvenog problema. Prije nego što uopće započnu istraživanje, znanstvenici moraju formulirati istraživačko pitanje. Na primjer, istraživač bi mogao pitati postoji li veza između spola osobe i njezine ili njezine razine prihoda. Imaju li muškarci veća primanja od žena? Jesu li žene najvjerojatnije siromašne?
Treća varijabla, rasa, može se dodati pitanju. Zatim društveni znanstvenik može postaviti istraživačko pitanje: Utječu li rasa i spol na razinu prihoda osobe? Društveni znanstvenici će zatim prikupljati podatke, organizirati i analizirati informacije te izraditi izvješće o svojim nalazima. Ljudi koji provode društvena istraživanja također moraju uzeti u obzir etiku, pristranosti te pouzdanost i valjanost istraživanja koje provode. Moraju odlučiti koji oblik uzorkovanja koristiti, kako mjeriti informacije, kako analizirati podatke i prezentirati svoje nalaze.
Istraživanja se mogu provoditi korištenjem anketa, izvješća, promatranja, upitnika, fokus grupa, povijesnih izvještaja, osobnih dnevnika i statistike popisa stanovništva. Postoje dvije vrste istraživanja: kvalitativno istraživanje i kvantitativno istraživanje. Kvalitativno istraživanje je induktivno, što znači da istraživač stvara hipoteze i apstrakcije iz prikupljenih podataka. Većina podataka se prikuplja putem riječi ili slika i uglavnom od ljudi. Istraživače zanima kako ljudi osmišljavaju svoj život i sam proces istraživanja.
Kvantitativno istraživanje sušta je suprotnost i najčešće uključuje brojeve i skupove podataka. Kvantitativni podaci su učinkoviti, ali se usredotočuju samo na krajnji rezultat, a ne na sam proces, kao što to čini kvalitativno istraživanje. Kvantitativni podaci su precizni i često su rezultat anketa ili upitnika.
Iako društvena istraživanja najčešće provode društveni znanstvenici ili sociolozi, to je interdisciplinarna studija koja prelazi u predmete poput kriminologije, proučavanja kriminala; politika, proučavanje moći; ekonomija, proučavanje novca i poslovanja; psihologija, proučavanje uma; filozofija, proučavanje uvjerenja i morala; i antropologiju, studij kulture.