Gotovo svako gorivo, kada se potroši, ispušta različite tvari u zrak. Te emisije goriva, posebno kada dolaze iz fosilnih goriva, mogu biti vrlo štetne za okoliš i živote ljudi, životinja i biljaka. Kada se fosilno gorivo izgori, ono ima tendenciju ispuštanja značajne količine ugljičnog dioksida u zrak; također može ispuštati druge štetne tvari kao što su sumporov dioksid ili ugljični monoksid. Fosilna goriva se spaljuju diljem svijeta u bezbrojne svrhe, od pogona automobila i aviona do opskrbe električnom energijom. Masovno izgaranje fosilnih goriva oslobađa ogromne količine emisija goriva koje mogu imati široke učinke na mnoge različite stvari.
Jedna od glavnih briga koje ljudi imaju u vezi s emisijama goriva je učinak koji te emisije imaju na okoliš. Mnogi plinovi koji se oslobađaju izgaranjem goriva, poput ugljičnog dioksida, staklenički su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika i doprinose globalnom zatopljenju. Ugljični dioksid je jedna od primarnih emisija goriva koje nastaje izgaranjem fosilnih goriva, pa je učinak na okoliš značajan. Fosilna goriva su prvenstveno ugljikovodici, pa se njihovim sagorijevanjem razbijaju veze između ugljika i vodika, atomi ugljika vežu se za kisik, a oslobađa se ugljični dioksid.
Emisije ugljičnog monoksida su još jedna opasna vrsta emisija goriva, ali emisije ugljičnog monoksida izravno su štetne za ljude. Emisije ugljičnog monoksida rezultat su nepotpunog izgaranja fosilnih goriva, što se događa u kemijskim procesima u automobilima. Kao rezultat toga, automobili su opremljeni katalitičkim pretvaračima koji oksidiraju ugljični monoksid u ugljični dioksid, koji je izravno manje štetan. Katalizatori također uzrokuju druge kemijske reakcije koje neke od ostalih proizvoda izgaranja fosilnih goriva čine nešto manje opasnim.
Emisije goriva dovode do opasnog i štetnog procesa poznatog kao kisele kiše u kojem se kemikalije ispuštene u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva vraćaju u tlo u obliku kiselih oborina. To može biti vrlo štetno za biljke, zalihe vode, vodena bića i neke objekte koje je napravio čovjek. Sumporov dioksid je spoj koji se najčešće povezuje s kiselim kišama; otapa se u vlazi atmosfere i postaje sumporna kiselina. Dušikovi oksidi također mogu doprinijeti kiselim kišama i česti su u ispušnim plinovima automobila. Spojevi olova također se mogu osloboditi izgaranjem fosilnih goriva; u visokim koncentracijama te emisije goriva mogu dovesti do oštećenja kod djece.