Emocionalne promjene raspoloženja su ekstremne promjene u emocijama ili ponašanju koje se mogu dogoditi bez upozorenja. Promjene raspoloženja prilično su česte i mogu imati razne temeljne uzroke, kao što su hormonalne promjene, kemijska neravnoteža ili ozbiljan stres. Iako mnogi ljudi doživljavaju povremene promjene raspoloženja, one ponekad mogu biti simptom ozbiljnijeg stanja, kao što je bipolarni poremećaj.
Emocionalna promjena raspoloženja može se dogoditi između bilo koje dvije vrste raspoloženja. Na primjer, osobu koja ima općenito dobar dan iznenada bi mogao prevladati osjećaj tuge, depresije i usamljenosti. Promjene raspoloženja mogu djelovati u drugom smjeru, na primjer, osoba koja je izrazito ljuta, iznenada postane euforično sretna ili se čak napuni nekontroliranim smijehom. Bez obzira na smjer, promjene raspoloženja mogu biti prilično zapanjujuće i zabrinjavajuće kako za pojedinca koji doživljava promjenu tako i za one oko njih. Promjene raspoloženja mogu biti posebno frustrirajuće, jer se može činiti da promjene u emocijama nemaju izravan ili razuman uzrok.
Jedan od najčešćih uzroka emocionalnih promjena raspoloženja su hormonske promjene. I muškarci i žene mogu doživjeti emocionalne nuspojave hormonalnih promjena, iako je ovaj sindrom češće povezan sa ženama zbog predvidljivog obrasca hormonalnih promjena koje prate menstruaciju. Adolescenti, trudnice i žene koje prolaze kroz menopauzu mogu biti podložnije emocionalnim promjenama raspoloženja uzrokovanim hormonima. U nekim slučajevima, ljudi na lijekovima koji mijenjaju otpuštanje hormona također mogu biti skloni promjenama raspoloženja.
Kemijska neravnoteža u mozgu također može uzrokovati ekstremne promjene raspoloženja. Kemijska neravnoteža nastaje kada mozak oslobađa previše ili premalo neurotransmitera koji utječu na emocije, kao što su dopamin i serotonin. Kemijske neravnoteže može biti teško definitivno dijagnosticirati, ali se često liječe lijekovima koji pokušavaju vratiti ravnotežu neurotransmitera.
U nekim slučajevima, emocionalne promjene raspoloženja mogu se pratiti do neuobičajenih ili dugotrajnih epizoda ozbiljnog stresa. Osoba pod velikim stresom može doživjeti nedostatak sna ili kronično stanje tjeskobe, straha ili brige. Ova iscrpljujuća kombinacija može dovesti do smanjene sposobnosti kontrole raspoloženja i povećanog potencijala za razdražljivost, depresiju i napade panike.
Dugotrajne i teške promjene raspoloženja mogu biti znak temeljnog psihološkog ili kemijskog stanja, kao što je depresija, bipolarni poremećaj ili granični poremećaj osobnosti. U tim slučajevima promjene raspoloženja mogu predstavljati svakodnevnu brigu, ili epizode neobjašnjive depresije ili euforije mogu trajati danima ili tjednima prije nagle promjene. Liječnici često preporučuju savjetovanje s psihologom ili obiteljskim liječnikom ako se emocionalne promjene raspoloženja često javljaju ili postanu zabrinjavajuće iz bilo kojeg razloga.