Epifitske biljke su biljke koje se oslanjaju na druge biljke kao potporu, rastu na deblima i granama umjesto da se ukorjenjuju na tlo ili morsko dno, u slučaju vodenih epifita. Procjenjuje se da diljem svijeta postoji oko 30,000 epifitskih biljnih vrsta, a polovica tih vrsta živi u prašumi. Proliferacija takvih biljaka ilustrira koliko vrlo učinkovit može biti njihov način života.
Ove biljke nisu parazitske: ne dobivaju nikakve hranjive tvari od svojih domaćina. Umjesto toga, oni skupljaju hranjive tvari iz zraka ili vode oko sebe, oslanjajući se na svog domaćina da im pruži fizičku podršku u obliku mjesta koje naziva domom. Epifitske biljke dolaze u širokom spektru oblika, veličina i boja, a sve proizvode obilno sjeme kako bi se osiguralo da biljke nastave preživjeti. Za razliku od biljaka na tlu, epifiti ne mogu računati na visoku stopu klijanja, jer njihovo sjeme mora sletjeti na pravo mjesto.
U prašumi se epifitske biljke skupljaju u šumskim krošnjama. Budući da mogu rasti u zraku, mogu se postaviti na sunčano mjesto, stavljajući ih u prednost u odnosu na biljke na tlu, koje su jako zasjenjene. Život u krošnjama također daje epifitskim biljkama pristup nizu životinja i insekata koji se rijetko viđaju u blizini tla, te više vode. Mnoge životinje koriste epifite u prašumi kao staništa, žive u udubljenjima koje stvara njihovo lišće.
Orhideje su vrlo poznata skupina epifita, kao i bromelije. Ove tropske biljke fizički su prilično upečatljive, a također su popularne i kućne biljke. Epifiti se također mogu naći u oceanu, vežući se za razne morske alge, te u umjerenim šumama. Neki istraživači smatraju ove biljke odličnim primjerom konvergentne evolucije, jer su brojne biljne vrste prilagodile epifitske karakteristike, što sugerira da je epifitski način života logičan napredak u evoluciji biljaka.
Iako epifitske biljke nisu parazitske, ipak mogu naštetiti svojim domaćinima. Neki skidaju zaštitnu koru dok puštaju korijenje, na primjer, a mnogi zasjenjuju lišće svojih domaćina, sprječavajući ih u fotosintezi. Epifitske biljke također mogu privući kukce koji mogu oštetiti stablo, a mogu povećati otpor vjetra, što može biti opasno za stabla u vjetrovitim područjima. Naravno, epifiti ne žele ubiti svoje domaćine, međutim, mnogi su evoluirali da žive što je više moguće simbiotski u obostrano korisnim odnosima. Na primjer, epifiti mogu pohranjivati vodu i hranjive tvari koje mogu koristiti njihovi domaćini.