Infarkti su područja tkiva u tijelu koja su umrla jer nisu primila odgovarajući kisik. Pojam se koristi za opisivanje procesa koji uzrokuje ovo stanje, kao i za imenovanje tkiva koje je zahvaćeno. Latinski korijen infarkta, infarcire, u prijevodu znači “začepiti ili natrpati”.
Infarkt se može pojaviti u bilo kojem organu u tijelu i može biti uzrokovan raznim bolestima. Oni su, međutim, najčešći kod ateroskleroze, bolesti arterijske krvne žile koja rezultira stvaranjem plakova u arterijama. Kada osoba koja pati od ovog poremećaja doživi puknuće plaka, na površini arterije nastaje krvni ugrušak. To sprječava pravilan protok krvi. Zauzvrat, ugrušak se pomiče dalje unutar arterije i blokira dodatne krvne žile. Ova blokada rezultira smrću tkiva jer je protok krvi, a posljedično i protok kisika, ograničen.
Infarkt miokarda (MI) predstavlja drugu vrstu odumiranja tkiva. Tijekom IM, srčani mišić umire jer nije dobio odgovarajuću cirkulaciju krvi. Najčešći uzrok IM su sužene koronarne arterije, koje rezultiraju krvnim ugrušcima i ograničenim protokom krvi. Drugi mogući uzroci uključuju sepsu, antifosfolidni sindrom i arteritis divovskih stanica.
Kao što infarkti mogu biti uzrokovani raznim bolestima, oni također mogu uzrokovati pojavu određenih bolesti ili bolesti. Na primjer, vjeruje se da je 80% moždanih udara uzrokovano smrću tkiva. Slično, periferna arterijska okluzivna bolest, koja može uzrokovati gangrenu i zahtijevati amputaciju, može biti uzrokovana ovim stanjem.
Infarkt se klasificira kao bijeli ili crveni. Bijeli infarkt se također naziva anemija, dok se crveni infarkt naziva hemoragijskim. Opseg krvarenja koje se odvija unutar organa određuje je li stanje klasificirano kao bijelo ili crveno. Oni koji se javljaju u čvrstim organima kao što su slezena, srce i bubrezi su bijele boje jer su rezultat začepljenja arterije i uključuju uglavnom trombocite. Infarkti pluća su, međutim, crveni, jer se u ovom organu nalazi više crvenih krvnih stanica.