Intelektualna prava su pravo stvaratelja da zadrži, proda ili pokloni cijelo ili dio svog intelektualnog vlasništva. Ova oznaka obično uključuje bilo koje mentalno proizvedeno djelo, kao što su knjige, slike, logotipi tvrtke i glazbeni zapisi. Različite vrste prava primjenjuju se na bilo koje djelo.
Zaštita koju pružaju intelektualna prava obično se dijeli na dva područja: znanost i industrija i umjetnost. Intelektualna prava povezana sa znanošću i industrijom obično se nazivaju patenti, zaštitni znakovi i registracija dizajna. Unutar umjetnosti, intelektualna prava su obično zaštićena autorskim pravom.
U mnogim velikim korporacijama ili vladinim odjelima, organizacija preuzima intelektualna prava na mentalno proizvedeno djelo. Pojedinac često potpisuje sporazum koji zabranjuje kreatoru da posjeduje prava na njezino stvaranje dok je zaposlen u organizaciji. Gotovo sve unutar umjetnosti koje je stvorio ljudski um obično pripada tom kreatoru ili bilo kome kome kreator dodjeljuje ta prava. Zaštićeni umjetnički pothvati kreću se od izgovorene riječi do mimičkih rutina do članaka u časopisima do uljanih slika.
Nositelj prava intelektualnog vlasništva nad kreativnim djelom može prodati, prenijeti ili oporučiti sav dio prava na svoje djelo. Mnoge tiskane publikacije kupuju samo prva prava na članak, na primjer, što znači da autor može kasnije prodati prava za ponovni ispis drugoj publikaciji. Filmski producent može prodati prava na distribuciju filmova nekoliko distribucijskih tvrtki koje se nalaze u različitim zemljama. Komičar može dopustiti premium kanalu da emitira njezinu rutinu, ali zabraniti mreži da to radi. Glazbena grupa može prodavati prava na snimanje jednom subjektu, dok prodavati prava na robu drugom.
Intelektualna prava uključuju zaštitu dobrog imena stvaratelja te integritet i jedinstvenost intelektualnog vlasništva. Ta je prava često teško provoditi, posebno kada je intelektualni kapital u formatima koji se lako umnožavaju, poput digitalne glazbe, videa i web sadržaja. Vlasnici intelektualnih prava ponekad moraju podnijeti prigovor prema Zakonu o autorskim pravima u digitalnom tisućljeću.
Nacionalne i globalne organizacije nadziru registraciju i zaštitu intelektualnog vlasništva, iako su u mnogim područjima tradicionalne kulture još uvijek nezaštićene. Većina zemalja ima posebne odjele za nadzor zaštite prava intelektualnog kapitala, na primjer, Ured za autorska prava Sjedinjenih Država. Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo, poznata kao WIPO, je agencija Ujedinjenih naroda. Općenito, WIPO potiče kreativnost na globalnoj razini, promičući razvoj ideja, umjetničkih djela te znanstvenih i industrijskih izuma.