Izoflavonoidi pripadaju skupini spojeva koji se nazivaju flavonoidi, ili bioflavonoidi, koji se prirodno javljaju u biljkama gdje imaju različite funkcije, na primjer kao pigmenti koji cvjetovima i plodovima daju boju. Glavni biljni izvor izoflavonoida su mahunarke, poput raznih vrsta graška i graha. Istraživanja su pokazala da izoflavonoidi imaju određena antioksidativna, protuupalna i antikancerogena svojstva, a opsežno se proučavaju njihove potencijalne zdravstvene dobrobiti kod ljudi. Na primjer, neke studije pokazuju da određeni izoflavonoidni spojevi mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti i moždanog udara, liječenju simptoma menopauze i inhibiranju rasta tumora raka dojke i prostate. Soja ima visok sadržaj izoflavonoida, a razni proizvodi od soje kao što su tofu, tempeh i sojino mlijeko dobri su prehrambeni izvori izoflavonoidnih spojeva.
Fitokemikalije su opći pojam koji se koristi za opisivanje različitih biljnih spojeva, poput izoflavonoida, koji nisu vitamini ili minerali, ali se smatra da imaju potencijalne zdravstvene prednosti. Znanstvenici proučavaju dobrobiti i učinke mnogih fitokemikalija, ali još ne postoji preporučeni dnevni unos takvih spojeva. Konzumiranje puno voća, povrća i mahunarki kao što su soja, slanutak i zeleni grašak osigurat će mnoge vrste spojeva flavonoida i izoflavonoida.
Jedna vrsta izoflavonoida koja se mnogo istražuje je fitoestrogen, koji se može dobiti iz zrna soje i sličan je estrogenu koji se proizvodi u ljudskom tijelu. Znanstvena istraživanja pokazuju da se fitoestrogen može koristiti za prevenciju i liječenje određenih vrsta raka, blokiranjem učinaka ljudskog estrogena koji ponekad izazivaju rak. Fitoestrogen se također može koristiti za liječenje blagih simptoma menopauze. Konzumiranje hrane bogate sojom može utjecati na neke simptome nakon menopauze kao što su valovi vrućine i osteoporoza, također poznata kao gubitak koštane mase.
Učinci izoflavonoidnih spojeva na zdravlje srca i krvnih žila također se istražuju, ali rezultati su neuvjerljivi. Neka istraživanja su pokazala da izoflavonoidi mogu sniziti razinu LDL kolesterola, takozvanog lošeg kolesterola, te također smanjiti prisutnost arterijskog plaka, što može dovesti do srčanih bolesti i moždanog udara. Međutim, druge studije pokazuju samo male ili nikakve učinke na zdravlje srca i krvnih žila.
Izoflavonoidi se uglavnom ekstrahiraju iz biljaka, ali znanstvenici također razvijaju nove načine sinteze izoflavonoida. Jedna takva metoda uključuje korištenje posebno dizajniranih mikroba za proizvodnju ovih spojeva. U budućnosti to može omogućiti proizvodnju velikih količina poznatih izoflavonoidnih spojeva, a također i proizvodnju novih izoflavonoida koji imaju specifične medicinske prednosti.