Jupiter, najveći planet u Sunčevom sustavu i peti od Sunca, posjeduje najmanje šezdeset i tri mjeseca. Najpoznatiji i daleko najveći su Galilejevi mjeseci, Io, Europa, Ganymede i Callisto, koje je otkrio talijanski astronom Galileo Galilei 1610. godine sa svojim teleskopom za povećanje od 32X.
Promatranje Galilejevih mjeseci pružilo je ključni dokaz da nebeska tijela mogu kružiti oko nečeg drugog osim Zemlje, nanijevši udarac heliocentričnoj teoriji Sunčevog sustava. Godine 1611. Galileo je čak odnio svoj teleskop u Rim kako bi pokazao mjesece utjecajnim filozofima i matematičarima isusovačkog Collegio Romano, ali unatoč tome, bio je optužen za svoje radikalne ideje za sljedeće desetljeće i na kraju je stavljen u kućni pritvor od strane Inkvizicije.
Čak i danas, kada su poznata šezdeset i tri Jupiterova satelita, Galilejevi sateliti ostaju među najljepšim, jedinstvenim i naširoko proučavanim. Tu je Ganimed, promjera 5262 km, najveći mjesec u Sunčevom sustavu, čak nešto veći od planeta Merkura. Callisto, s jednom od najstarijih površina u Sunčevom sustavu, prošaran brojnim kraterima i kvrgavim terenom. Europa – čija ledena kora skriva duboki ocean vode koji je jedno od najvjerojatnijih područja u Sunčevom sustavu u kojem se nalazi izvanzemaljski život. Io, mjesec s žutim kopama koji izgledom podsjeća na pizzu, jedino vulkanski aktivno tijelo u Sunčevom sustavu osim Zemlje i Venere.
Fantastične slike izbliza ovih mjeseci snimile su svemirske sonde Voyager tijekom svojih preleta kasnih 70-ih. Bila je to sonda Voyager koja je izvorno otkrila vulkanizam na Iu, promatrajući oblak koji doseže stotine milja iznad površine planeta.
Tek 1892. godine, stotine godina kasnije, otkriven je još jedan Jupiterov mjesec, nepravilnog oblika, otprilike 250 km duga Amalthea. Između 1892. i 1975. otkriveno je osam dodatnih mjeseci. Kada su sonde Voyagera posjetile Jupiter, otkrivena su tri nova unutarnja mjeseca, čime je ukupan broj bio 16. Ostao je na 16 do 1999. godine, a od tada je otkriveno 47 dodatnih mjeseca, čime je ukupan broj 63. Većina ovih mjeseca vrlo je male, prosječnog promjera 3 km, i putuju dugim, ekscentričnim orbitama. Oni se nazivaju nepravilni sateliti, a smatra se da su uglavnom asteroidi koje je uhvatio Jupiter.
Jupiter je planet s najviše potvrđenih mjeseci od svih u Sunčevom sustavu, njegova 63 mjeseca nadmašuju Saturnova 60.