Beta blokatori, koji se također nazivaju beta-adrenergički blokatori, b-blokatori ili beta antagonisti, lijekovi su koji se koriste za razna kardiovaskularna stanja. Kardioselektivni beta blokatori razlikuju se od neselektivnih beta blokatora po svom ciljanju na beta receptore u stanicama kardiovaskularnog sustava. Vjeruje se da pri većim dozama kardioselektivni beta blokatori nisu apsolutno selektivni i da se također mogu vezati na receptore u drugim dijelovima tijela. Vezivanjem na beta-adrenoreceptore, beta blokatori zaustavljaju hormone stresa norepinefrin i adrenalin da aktiviraju receptore. Određeni beta blokatori osiguravaju djelomičnu aktivaciju receptora dok drugi ne.
Atenolol, acebutolol i metoprolol su primjeri kardioselektivnih beta blokatora. Esmolol, nebivolol i bisoprolol su također kardioselektivni beta blokatori. Ovi lijekovi se prvenstveno koriste za liječenje hipertenzije, ali se također propisuju za srčane aritmije, prolaps mitralne valvule, anginu i druga stanja. Klinička ispitivanja su pokazala da lijekovi koriste pacijentima s kongestivnim zatajenjem srca. Kardioselektivni beta blokatori usporavaju otkucaje srca i djeluju na povećanje sposobnosti krvi da prenosi kisik, što je korisno u liječenju ove bolesti.
Smanjenjem minutnog volumena srca i smanjenjem broja otkucaja srca, beta blokatori ublažavaju hipertenziju. Djeluju tako da blokiraju učinke hormona stresa epinefrina, također poznatog kao adrenalin, koji povećava broj otkucaja srca i izlaz. Neki beta blokatori su također vazodilatatori koji snižavaju krvni tlak povećanjem promjera arterija, dopuštajući krvi da teče s manje sile. Oni također mogu djelovati na druge načine, uključujući smanjenje enzima bubrega koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka.
Često prijavljivane nuspojave beta blokatora uključuju hladne ruke i stopala te usporen rad srca. Smanjen broj otkucaja srca može uzrokovati umor kod nekih pacijenata. Beta blokatori također mogu uzrokovati oticanje gležnjeva i bolove u zglobovima. Neki beta blokatori imaju veću topljivost u lipidima i mogu lakše prijeći krvno-moždanu barijeru od onih koji su topljiviji u vodi. To može uzrokovati nuspojave na živčani sustav, uključujući noćne more i druge simptome.
Zabrinutost oko primjene kardioselektivnih beta blokatora u bolesnika s kroničnom opstruktivnom bolešću pluća (KOPB) i drugim blagim do umjerenim reverzibilnim bolestima dišnih putova pokazala se neutemeljenom. Istraživanja pokazuju da kardioselektivni beta blokatori ne uzrokuju bronhijalne konstrikcije i grčeve u ovih bolesnika. Vjeruje se da bi pacijenti koji imaju kardiovaskularne bolesti uz plućne probleme mogli imati koristi od primjene b-blokatora. Iako u visokim dozama kardioselektivni beta blokatori nisu isključivo selektivni, istraživanja su pokazala da postoji mali ili nikakav negativan učinak na simptome KOPB-a uz kratkotrajnu primjenu ovih beta blokatora.