Kemijske barijere, povezane s ljudskom imunologijom, su masne kiseline, proteini, tjelesne izlučevine i druge tvari s prirodnim svojstvima koje pomažu u obrani tijela od bolesti ili infekcije. Takve tvari mogu imati antimikrobna svojstva, nizak pH ili služiti za razgradnju ili destabilizaciju bakterijskih stanica. Većina ovih barijera nije dizajnirana kao primarna obrana imunološkog sustava, već imaju takva svojstva kao sekundarna funkcija. Malo njih postoji samo kao obrambeni mehanizam za imunološki sustav.
Ljudsko tijelo ima mnogo sustava za obranu od mogućih prijetnji ili infekcija, uključujući urođenu ili prilagođenu imunost, aktivne ili pasivne mehanizme te anatomske, humoralne ili stanične barijere. U smislu kategorizacije kemijskih barijera, takvi su mehanizmi urođeni, pasivni i spadaju u anatomske barijere.
Kao dio urođenog imunološkog sustava, takve su barijere ugrađene pri rođenju. Drugim riječima, tijelo ne mora prilagođavati imunološki sustav za borbu protiv infekcija koristeći te barijere jer su one prisutne prije prvog dana života pojedinca. Kategoriziranje kemijskih barijera kao pasivnih ukazuje na to da je pomoć imunološkom sustavu sekundarna funkcija. Kao anatomske barijere, prisutni su izvan tjelesnih tkiva, a ne na staničnoj razini.
Proteini, kiseline, izlučevine i enzimi koji čine kemijske barijere proizvode se za obavljanje specifičnih primarnih zadataka kao dio normalnih ili nevoljnih tjelesnih funkcija. Na primjer, tijelo proizvodi znoj kao dio svog prirodnog sustava hlađenja. Znoj je također pasivna barijera za ljudski imunološki sustav jer njegov nizak pH inhibira rast bakterija.
Ostale obrane uključuju slinu, suze i nazalni sekret. Te tvari sadrže i lizozim i fosfolipazu, tvari koje prirodno razgrađuju vanjsku stijenku i stanične membrane bakterijskih stanica. Primarna svrha sline je potpomaganje probave, gdje suze i nosni sekret pomažu u ispiranju stranih tvari i održavanju tjelesne membrane vlažnima. Činjenica da te kemikalije također imaju negativan učinak na prijeteće bakterije više je nuspojava nego primarna funkcija.
Unutarnje kemijske barijere također štite od infekcije ako bakterije ili druge prijetnje dođu u unutarnje sustave ili organe. Proteini u plućima i gastrointestinalnom traktu, poznati kao defenzini, imaju antimikrobna svojstva koja ubijaju određene vrste bakterija. Druge gastrointestinalne kemikalije natječu se s infektivnim stanicama za hranjive tvari ili se vežu za stanične stijenke, izgladnjujući štetne ili prijeteće stanice. Poput masnih kiselina u znoju, gastrointestinalne kemikalije također imaju nizak pH, što dodatno inhibira rast štetnih bakterija u tijelu.