Kognitivni procesi, koji se obično nazivaju spoznajom, mnogi su procesi koji zajedno djeluju u formiranju misli. Spoznaja nam pomaže stjecati informacije i donositi svjesne i podsvjesne zaključke o svijetu oko nas. Naših pet konvencionalnih osjetila koristi se u ovom složenom procesu kao sredstvo prikupljanja informacija.
Specifična definicija spoznaje pomalo je nejasna, sa značajnom količinom interdisciplinarne rasprave o njezinom točnom značenju. Latinski korijen spoznaje je cognoscene, što se prevodi u “konceptualizirati”, “prepoznati” i “znati”. Kognitivni procesi mogu se definirati kao obuhvaćaju svu obradu informacija čak i na podsvjesnoj razini ili kao strogo sposobnost mišljenja i razmišljanja, što je svjesni događaj isključivo za ljudska bića. Mnogi antropolozi i drugi znanstvenici u različitim disciplinama smatraju sposobnost svjesne obrade informacija kao definirajuću ljudsku karakteristiku.
Da bismo razumjeli složenost kognitivnih procesa, potrebno je imati široku percepciju o tome kako ljudi općenito gledaju na svijet. U svakom trenutku oko nas postoji mnoštvo informacija koje omogućuju donošenje odluka o okolišu. Ove odluke mogu biti trivijalne, poput košulje koje boje nositi, ili spašavanje života, kao što je što učiniti u hitnoj situaciji. Proces preuzimanja dostupnih informacija kroz naša osjetila i njihovo prevođenje u zaključke ili radnje omogućen je spoznajom.
Neki specifični procesi uključeni u spoznaju mogu biti pamćenje, povezivanje, jezik i pažnja. Ostali povezani kognitivni procesi su formiranje koncepta, prepoznavanje uzoraka, slikanje i rješavanje problema. Važno je shvatiti da se ti procesi po prirodi preklapaju i često rade zajedno na složene načine kako bi se formulirali zaključci o vanjskom i unutarnjem svijetu.
Iako su ovi kognitivni procesi univerzalni, postoje razlike koje se odnose na osobe koje nisu u potpunosti shvaćene. Te su razlike pokretačka snaga između donošenja odluka i perspektive. Postoje brojne škole mišljenja o podrijetlu kognitivnih razlika. Neki tvrde da postoji genetska predispozicija koja diktira razlike u osobnosti, a drugi vjeruju da su te osobine više vođene iskustvom, dok je većina u skladu s idejom da nas kombinacija prirode i njege čini onim što jesmo.
Ako su dva jednojajčana blizanca odgojena u istom kućanstvu, vjerojatno je da bi mogli biti slični na mnogo načina, ali ipak različiti po osobnosti. Oni su genetski identični, ali još uvijek imaju različite kognitivne procese koji oblikuju način na koji razumiju svijet. Ovo je primjer kako su njihova iskustva, odnosno njegovanje, doveli do toga da se razlikuju. Suprotno tome, ako su ova dva blizanca bila razdvojena pri rođenju i odrasli u različitim okruženjima, oni i dalje mogu pokazivati određene sličnosti u osobnosti, dajući dokaze u prilog genetske predispozicije u osobnosti.