Kolinergički receptor je određena vrsta stanice koja ima molekularnu strukturu koja reagira na specifični neurotransmiter nazvan acetilkolin. Ovi specifični receptori dio su autonomnog živčanog sustava. Osim na acetilhonlin, kolinergički receptori su također osjetljivi na dvije specifične vrste lijekova, a to su nikotin i muskarin. Receptori su stoga podijeljeni u dvije podkategorije ili tipa, naime nikotinske receptore i muskarinske receptore, ovisno o tome koji lijek utječe na specifični receptor.
U ljudskom tijelu određene male molekule zvane neurotransmiteri služe za prijenos informacija od živčanih završetaka do različitih stanica kako bi se izazvala specifična fiziološka reakcija. Kolinergički receptori su tako nazvani jer reagiraju na neurotransmiter poznat kao acetilkolin. Ovi specifični receptori mogu se naći u autonomnom živčanom sustavu i mozgu. Autonomni živčani sustav, koji se dijeli na simpatički i parasimpatički sustav, dio je perifernog živčanog sustava i pokreće odgovore u određenim unutarnjim organima i glatkim mišićima, uključujući srce. Zbog svog položaja i reakcije na acetilkolin, kolinergički receptori kontroliraju određene odgovore koji se javljaju u srcu i drugim organima, uključujući crijeva, prostatu i mokraćni mjehur.
U osnovi, molekule acetilkolina se vežu na receptorske molekule na stanicama receptora. Impuls energije se generira i prenosi kroz razdjelnicu između stanica koja se naziva sinapsa ili sinaptički rascjep. Impuls se zatim prenosi do zahvaćenog organa ili mišića, stvarajući željenu reakciju. Ako se impuls prenosi kroz simpatički živčani sustav, reakcija je obično neka vrsta stimulacije, kao što je povećan broj otkucaja srca ili disanje. Suprotna reakcija događa se ako impuls putuje kroz parasimpatički živčani sustav i obično će generirati neku vrstu opuštajućeg odgovora.
Osim na acetilkolin, kolinergički receptori su osjetljivi na određene lijekove, točnije na nikotin i muskarin. Nikotin se nalazi u duhanu i duhanskim proizvodima. Može stimulativno djelovati na kolinergičke receptore u autonomnom živčanom sustavu, posebice na simpatičku granu, koja je dio autonomnog sustava koji reagira na faktore stresa. Slično, muskarin, koji se nalazi u određenim vrstama gljiva, može imati i stimulativni učinak, koji, između ostalog, može utjecati na protok krvi pojedinca i uzrokovati prekomjerno znojenje i neočekivano pražnjenje crijeva. Na receptore na koje djeluje muskarin ne utječe nikotin i obrnuto.
Proces kojim kolinergički receptori primaju i prenose informacije kroz autonomni živčani sustav je složen. Dok prethodno navedeno daje osnovni pregled onoga što je kolinergički receptor i kako funkcionira, postoji mnogo više aspekata procesa koji nisu obuhvaćeni. Istraživanja su u tijeku kako bi se utvrdila točna priroda i sastav ovih receptora te kako oni točno reagiraju ne samo na acetilkolin već i na nikotin i muskarin u ljudskom tijelu.