Kada se gleda ljudsko srce, posebno u vanjskom pogledu, može biti teško dobiti osjećaj za komore srca, te gdje i što se one nalaze. Svi sisavci imaju srce s četiri komore, osim ako su prisutni defekti, a svaka komora služi važnoj svrsi u održavanju tijela na životu. Možda bi bilo najbolje misliti o srčanim komorama kao o četiri povezane kutije unutar kutije, iako se ova slika ne uklapa baš iz anatomske perspektive.
Postoje dvije vrste srčanih komora, koje se nazivaju ventrikuli i atrijumi (jednina je atrij). Svaka strana srca ima jednu klijetku i jedan atrij, a većina ljudi čini uobičajenu grešku pretpostavljajući da ventrikuli sjede na vrhu atrija. Zapravo je obrnuto. Svaka komora se nalazi ispod atrija. Uobičajena oznaka dijeli srce na desnu i lijevu stranu, tako da se s jedne strane nalaze desni atrij i desna klijetka, a s druge lijevi atrij i klijetka. Između njih nalazi se razdvojni zid, koji drži mehanizme lijeve i desne strane odvojene, a koji se naziva septum.
Unutar četiri srčane komore bilo bi pošteno nazvati atrije primaocima krvi. Desni atrij prima krv koja je putovala tijelom i koja je prvenstveno lišena kisika. Zatim prolazi kroz mali zalistak koji se naziva trikuspidalni zalistak i dolazi do desne klijetke. Slično, lijevi atrij prima oksigeniranu krv koja se vratila iz pluća, prolazi kroz mitralni zalistak i završava u lijevoj klijetki.
Klijetke bi se mogle nazvati glavnom silom ili “pumperima” krvi. Desna klijetka se skuplja i šalje krv natrag u pluća kako bi mogla pokupiti kisik. U međuvremenu se lijeva klijetka, koja je najveća i najjača komora srca, skuplja i šalje oksigeniranu krv u tijelo gdje hrani tkiva i opskrbljuje ih potrebnim kisikom koji održava život. Svaki prekid ovog sustava može brzo uzrokovati smrt tkiva. Na primjer, krvni ugrušak u mozgu mogao bi dovesti do oštećenja mozga jer čak i uz snagu lijeve klijetke, on ne može gurnuti oksigeniranu krv pored ugruška kako bi nahranio tkiva izvan njega.
U rijetkim okolnostima, oko 8 od 1000 poroda, postoje defekti u srcu, koji mogu ometati rad srčanih komora. Rupe u septumu mogu stvoriti probleme u kojima se miješaju oksigenirana i neoksigenirana krv. Neka djeca se rađaju s nedostatkom mitralnih ili trikuspidalnih zalistaka, što otežava nesmetan prolaz krvi od atrija do ventrikula. Još jedna kongenitalna anomalija može se pojaviti kada se djeca rađaju bez ili vrlo male desne ili lijeve klijetke. Srećom, iako su ovi defekti ozbiljni, sada postoje mnoge operacije koje mogu preusmjeriti cirkulaciju krvi kako bi se nadoknadile nedostatke zalistaka, miješane krvi ili malih komorica srca. Ove inovacije učinile su defekte u srčanom sustavu mnogo opširnijima, a mnoga djeca koja su rođena s nedovoljnom veličinom ili snagom u jednoj komori imaju izvrsne izglede za preživljavanje.