Kvalitativna statistika podataka jedna je od dvije velike skupine podataka koje istraživači koriste za donošenje zaključaka o većoj populaciji. Mnogi istraživači koriste uzorke iz veće populacije za prikupljanje specifičnih statističkih podataka. Kvalitativna statistika podataka obično aproksimira ili karakterizira podatke prikupljene iz uzorka. Tipovi podataka u ovoj statističkoj skupini uključuju nominalne, ordinalne, intervalne i omjerne varijable, od kojih sve imaju specifičnu upotrebu u studiji. Istraživači mogu manipulirati prikupljenim podacima kako bi pokazali specifične informacije o uzorku – a time i populaciji – kako bi podržali ili ne podržali hipotezu.
Gore navedene statističke skupine kvalitativnih podataka obično se nazivaju varijablama. Dvije vrste varijabli koje se javljaju u studiji su neovisne i ovisne. Nezavisne varijable mogu biti one stavke kojima se eksperimentalno manipulira ili one koje utječu na zavisnu varijablu. Zavisna varijabla se mjeri u studiji kako bi se utvrdilo kako nezavisne – i druge moguće varijable – utječu na nju. Identifikacija varijabli može biti pomalo zamoran proces.
Nominalne varijable su kvalitativne statistike podataka koje nemaju redoslijed ili sekvencijalno rangiranje. Ukratko, nadimak zahtijeva da se ti podaci organiziraju ili razdvoje samo po imenu. Na primjer, odgovori poput da ili ne na pitanje ili spol sudionika — muškog ili ženskog — među najčešćim su nominalnim podacima. Istraživači će možda trebati informacije kako bi jednostavno definirali osnovne karakteristike pojedinaca u studiji.
Redne varijable predstavljaju podatke koji spadaju u uređeni niz. Ovi podaci mogu nastati kada istraživač postavi pitanje koje zahtijeva niz odgovora. Na primjer, odgovori koji se kreću od lošeg ili poštenog do dobrog ili izvrsnog su redni. Neka istraživanja mogu postaviti brojeve na ove odgovore, kao što su jedan, dva, tri i četiri. To omogućuje istraživaču da rangira podatke za studiju.
Intervalne varijable imaju jednak razmak između brojeva u statistici kvalitativnih podataka. Temperatura ili dob su primjeri koji se mogu pojaviti u prikupljenim podacima. Ključ za ovu vrstu podataka je da nula nije opcija. Informacije ovdje također možda ne potpadaju pod određena pravila, kao što su matematičke razlike između podataka. Na primjer, 10 možda ne predstavlja pet puta dva u skupu podataka.
Konačna statistička skupina kvalitativnih podataka su varijable omjera. Ove brojke imaju jednake razmake između podataka i također imaju pravu nultu točku. Djelomični brojevi, kao što su 2.1 ili 3.3, također mogu biti mogući u ovoj skupini. Istraživači moraju paziti da ispravno identificiraju podatke o omjeru iz intervala u svojim studijama.