Leukociti, također poznati kao bijela krvna zrnca, važna su komponenta krvi i ključni igrač u imunološkom sustavu tijela. Postoji nekoliko različitih tipova, od kojih svaka ima specifične funkcije. Povišen njihov broj u krvi može ukazivati na prisutnost infekcije ili osnovne bolesti, dok leukopenija, u kojoj je broj tih stanica smanjen, također može biti pokazatelj medicinskog problema.
Te se stanice mogu podijeliti u dvije glavne vrste: granulocite i agranulocite. Granulociti imaju male granule materijala unutar svojih staničnih membrana, koje igraju važnu ulogu u njihovoj funkciji. Oni mogu osloboditi granule kako bi ubili bakterije, gljivice i druge napadače. Agranulocitima nedostaju granule u staničnim membranama.
Postoje tri vrste granulocita: eozinofili, neutrofili i bazofili. Eozinofili su dizajnirani da napadaju parazite, a također imaju ulogu u alergijskim reakcijama. Neutrofili ciljaju na bakterije i gljivice, dok bazofili igraju ulogu u imunološkom odgovoru. U nekoga s normalnom razinom leukocita, oko 50% do 60% su neutrofili, pri čemu su 1% do 4% ezoinofili, a manje od 2% su bazofili.
Agranulociti se mogu razgraditi na limfocite, koji čine oko 20% do 40% ukupnog broja leukocita i uključuju B stanice, T stanice i prirodne stanice ubojice te monocite. Monociti čine 2% do 9% broja bijelih krvnih stanica, a dizajnirani su da prezentiraju antigene limfocitima kako bi stimulirali imunološki odgovor. Ove stanice na kraju sazrijevaju u makrofage, specijalizirane leukocite koji gutaju strani materijal kako bi ga neutralizirali.
Neki leukociti postaju fiksirani na mjestu, kao što su mastociti, vrsta granulocita uključenih u imunološki odgovor. Sve bijele krvne stanice proizlaze iz istih pluripotentnih matičnih stanica stvorenih u koštanoj srži, pri čemu tijelo određuje koja vrsta je potrebna i usmjerava matične stanice da sazrijevaju u skladu s tim. Te se stanice također stalno zamjenjuju, jer mnoge imaju vrlo kratak životni vijek u tijelu.
Kada pacijent ode na pregled medicinskom stručnjaku, on ili ona može naručiti krvne pretrage kao dio pacijentovog pregleda kako bi se utvrdilo kakvo stanje osoba ima i kako bi stekao opću predodžbu o svom zdravlju. Dio ove krvne slike uključuje broj crvenih i bijelih krvnih stanica, s posebnom pažnjom na broj različitih vrsta stanica, što bi moglo dati tragove o stanju pacijenta. Niska razina T stanica, na primjer, može ukazivati na to da pacijent ima HIV.