Važne su lezije male skupine mrtvih stanica koje se skupljaju u bijeloj tvari mozga. Ljudski mozak je napravljen i od sive i bijele tvari; informacije se obično pohranjuju i arhiviraju u sivom području, ali bijeli dijelovi igraju važnu ulogu kada je u pitanju prebacivanje signala naprijed-natrag i dohvaćanje informacija s jednog mjesta i njihovo dovođenje na drugo. Lezije mogu usporiti ili zaustaviti ovaj proces. Neki stručnjaci vjeruju da su oni normalan dio starenja kod većine odraslih, ali mogu biti i znak ozbiljnijeg degenerativnog stanja, osobito kada su veliki, kada ih ima mnogo i kada se čini da rastu. Alzheimerova bolest, multipla skleroza i demencija tri su najčešće bolesti povezane s lezijama, ali popis je obično prilično dugačak.
Osnove bijele tvari
Bijela tvar mozga najčešće se javlja u vlaknastim putevima i kanalima odgovornim za prijenos signala između većih područja mozga koja obrađuju informacije, poznatih kao siva tvar. Vrlo je uobičajeno da ova dva različita dijela rade istovremeno kako bi izvršili osnovne funkcije. Kada bijela tvar umre, vitalna komunikacija između dvaju suradničkih područja sive tvari usporava se, pa čak može i prestati.
U većini slučajeva moždane stanice bijele tvari su zapravo ružičaste boje, ali su dobile ime jer pobijele kada se stave u formaldehid, što je uobičajeno u autopsijama i drugim znanstvenim eksperimentima nakon smrti. Lezije se, slučajno, također pojavljuju kao bijele ili vrlo svijetlosive mrlje na snimcima magnetske rezonancije (MRI). Gotovo uvijek se dijagnosticiraju i obično se prvi put vide na ovakvim pretragama.
Što oni znače
Lezije su obično znak degeneracije, koja je u većini slučajeva donekle negativna. Ljudi nemaju uvijek prepoznatljive simptome ili vanjske probleme, ali barem nijedan koji se ne bi mogao pripisati normalnom starenju. Međutim, dob nije jedini čimbenik njihovog razvoja. Pojavljuju se i u nekim slučajevima migrenskih glavobolja, osobito akutnih, te u mozgu onih koji su pretrpjeli moždani udar ili imaju progresivne neurološke bolesti
Iako nije jasno da te lezije izravno uzrokuju disfunkciju mozga, one su barem dobri pokazatelji. Postoji jasna povezanost između njih i smanjenja volumena mozga, gubitka pamćenja i vida te sposobnosti razumijevanja pojmova. Studije su otkrile da će pacijenti s Alzheimerovom bolešću s većom površinom lezija bijele tvari vjerojatno brže napredovati u bolesti. Veće mrlje često rezultiraju i sporijim hodanjem.
Zašto nastaju lezije
Znanstvenici nisu sigurni zašto točno nastaju ove vrste lezija. Mnogi vjeruju da je to normalan dio starenja, a većina ljudi funkcionira sasvim dobro s nekoliko lezija. Najviše zabrinjavaju postaju kada su veći i češće se provlače kroz informacijske prolaze mozga.
Medicinski stručnjaci općenito kažu da visoki krvni tlak može učiniti lezije vjerojatnijim ili barem uzrokovati njihov brži rast nakon što se formiraju. Čini se da je vjerojatan čimbenik i cerebralni vaskulitis, upala krvnih žila u mozgu, kao i otvrdnuće arterija, posebno arterija aorte. Kada je riječ o degenerativnim stanjima poput multiple skleroze, postoji određena rasprava kada je u pitanju određivanje uzrokuje li stanje lezije ili lezije dovode osobu do razvoja tog stanja.
Prevencija i liječenje
Obično ne postoji način da se preokrenu lezije bijele tvari nakon što se formiraju, a one obično ne zacjeljuju same od sebe niti nestaju. Međutim, u većini slučajeva postoje velike varijacije u tome koliko napreduju u mozgu ljudi nakon što su uočeni, a možda je moguće spriječiti njihov rast. Postoje neki dokazi da je i prevencija moguća, ali rezultati se obično razlikuju. Mnogi stručnjaci smatraju da je sklonost osobe razvoju lezija uglavnom genetska, što može učiniti prevenciju mnogo manje vjerojatnom.
Ipak, postoje neke stvari koje ljudi mogu učiniti kako bi pokušali spriječiti ovu vrstu degeneracije. Čini se da kontroliranje krvnog tlaka ima učinak na ograničavanje razvoja lezija, na primjer. Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, koje se nalaze u mnogim vrstama ribe i nekim orašastim plodovima, također može pomoći u prevenciji, a mnogi zdravstveni djelatnici preporučuju redovitu mentalnu stimulaciju i “vježbanje”, uključujući logičke zagonetke i igre riječima , kako bi mozak bio što aktivniji.