Mnogo tvari, hrane i dodataka prehrani može malo povećati spoznaju. Neki lijekovi su prilagođeni da pomognu u poboljšanju fokusa za osobe s stanjima poput hiperaktivnog poremećaja deficita pažnje (ADHD). Oni imaju poznati učinak na kogniciju, a kada se koriste kako je propisano, dizajnirani su za poboljšanje problema fokusiranja za osobe s ADHD-om. Kada se ovi lijekovi koriste za one ljude koji ih ne trebaju, ali koji još uvijek žele povećanje kognicije ili sposobnosti fokusiranja, mogu se klasificirati kao lijekovi za poboljšanje neuroloških sposobnosti.
Iako postoji mnogo potencijalnih lijekova koji se koriste za povećanje kognicije, najčešći su metilfenidat, amfetamin i dekstroamfetamin te modafinil. Sva tri su stimulansi, prva dva se rutinski prepisuju za ADHD, a treći za neke poremećaje spavanja i za ADHD. Sva trojica imaju sposobnost povećanja kognicije, poboljšanja funkcije i olakšavanja rada bez puno sna.
Kad bi netko mogao uzimati lijekove za poboljšanje neuroloških stanja bez potencijalnih posljedica, to bi moglo biti sjajno. Međutim, svaki od ovih lijekova i drugih neuropojačivača može imati ozbiljne posljedice. Kao stimulansi, sva tri izazivaju manje-više ovisnost. Također dolaze s nizom nuspojava koje uključuju slab apetit i poremećaje spavanja.
Oni koji se zalažu za korištenje lijekova za poboljšanje neuroloških sposobnosti za postizanje boljeg akademskog ili radnog uspjeha argumentiraju da se ti lijekovi daju djeci. Ako mogu učiniti djecu boljim, učinkovitijim učenicima, prevladavajući stvari poput ADHD-a, tvrde oni, lijekovi ne bi trebali biti previše opasni za tinejdžere ili mlade odrasle osobe. Zagovornici se također pitaju zašto lijekovi koji poboljšavaju spoznaju ne bi trebali biti dostupni svima koji to žele, pod uvjetom da se koriste prema uputama i na siguran način.
Mnogi ljudi ne čekaju konačnu riječ liječnika o ovom pitanju. Brojni su tinejdžeri, a posebno studenti koji koriste ove lijekove za poboljšanje neuroloških stanja. Teško je točno reći koliko trenutna upotreba ovih lijekova zapravo predstavlja zlouporabu, ali je svakako dobro ilustrirano da određeni broj studenata te lijekove vidi kao metodu za postizanje onoga što im je potrebno, a možda i kao dodatnu prednost kada se dolazi do akademskog uspjeha.
Trenutačno većina liječnika žali korištenje lijekova koji poboljšavaju neurološku sposobnost samo radi bolje spoznaje. Liječnici moraju priznati da ljudi već koriste mnoge tvari koje to čine, uključujući stimulanse poput kofeina, iako to nisu lijekovi koji se prepisuju. Neki se brinu zbog onoga što nazivaju područjem “kozmetičke neurologije”, gdje ljudi nepotrebno uzimaju lijekove koji im nisu potrebni koji će poboljšati rad mozga.