Lijekovi protiv starenja obično označavaju lijekove koji mogu produžiti životni vijek osobe i spriječiti fizičko i mentalno pogoršanje koje dolazi sa starošću. Istraživanje lijekova protiv starenja obično se usredotočuje na lijekove koji mogu usporiti, spriječiti ili preokrenuti proces starenja općenito, te spriječiti ili izliječiti takozvane bolesti starenja, poput raka, dijabetesa, demencije, bolesti srca, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Istraživanja pokazuju da su ove bolesti, kao i sam proces starenja, povezani s vremenom istrošenosti stanica u tijelu. Uspješni lijekovi protiv starenja stoga bi trebali moći spriječiti ili preokrenuti ovaj stanični slom. Posljednjih godina znanstveno je dokazano da neki lijekovi smanjuju rizik od određenih bolesti povezanih sa dobi i produžuju životni vijek raznih životinja, no većina tih rezultata nije reproducirana kod ljudi.
Istraživanje i razvoj lijekova protiv starenja glavni su dio biomedicinske gerontologije, koja se ponekad naziva i eksperimentalna gerontologija ili produljenje života, grana medicine koja se usredotočuje na načine da ljudi žive dulje s manje bolesti povezanih sa starenjem. Do sada nije znanstveno dokazano da lijekovi produljuju ljudski životni vijek. Jedina vrsta liječenja za koju je definitivno dokazano da produljuje život ljudi je dijeta s ograničenim unosom kalorija koju je vrlo teško održavati i može uzrokovati metaboličke probleme.
Stanični slom odgovoran za starenje povezan je s prirodnom i neophodnom funkcijom mitohondrija. Mitohondriji su vitalni dio svake stanice u tijelu. One su elektrane stanica koje stvaraju energiju koja je potrebna stanicama i tijelu u cjelini. Kao nusprodukt ovog procesa, mitohondriji proizvode slobodne radikale koji oštećuju DNK, na kraju uzrokujući kvar stanica i tkiva i propadanje. To je ono što uzrokuje starenje, a može uzrokovati i bolesti povezane sa starenjem.
Dva lijeka protiv starenja s dokazanim znanstvenim rezultatima su Rapamycin i Resveratrol. Ovi lijekovi aktiviraju enzim nazvan SIRT1 koji je povezan s metaboličkim procesom mitohondrija, a čini se da ta aktivacija sprječava staničnu razgradnju. Pokazalo se da oba ova lijeka usporavaju starenje kod kvasca i beskralježnjaka te produljuju životni vijek miševa, no potrebno je više studija kako bi se utvrdilo primjenjuju li se ovi rezultati na ljude. Dokazano je da ljudski hormon rasta ima neke od istih učinaka kao i ovi lijekovi protiv starenja, ali također ima ozbiljne potencijalne nuspojave, poput oštećenja jetre i povećanja organa. Korištenje matičnih stanica za pomlađivanje tkiva i molekularni popravak još je jedan tretman koji se proučava kao način da se preokrene ili uspori starenje.