Limfociti su vrsta bijelih krvnih stanica, koje su važan dio imunološkog sustava. Limfociti mogu obraniti tijelo od infekcije jer mogu razlikovati vlastite stanice od stranih. Nakon što prepoznaju strani materijal u tijelu, proizvode kemikalije koje uništavaju taj materijal.
Dvije vrste limfocita se proizvode u koštanoj srži prije rođenja. B limfociti, također zvani B stanice, ostaju unutar koštane srži dok ne sazriju. Kada sazriju, šire se po cijelom tijelu i koncentriraju se u slezeni i limfnim čvorovima. T limfociti, ili T stanice, napuštaju koštanu srž i sazrijevaju u timusu, žlijezdi koja se nalazi u prsima. Samo zreli limfociti mogu provoditi imunološki odgovor.
Svi limfociti su sposobni proizvoditi kemikalije za borbu protiv stranih molekula. Svaka molekula koju tijelo prepozna kao strana naziva se antigenom. Limfocit, bilo B ili T, specifičan je samo za jednu vrstu antigena. Tek kada se naiđe na odgovarajući antigen, stanica postaje stimulirana.
Postoje dvije glavne vrste T limfocita i svaki igra zasebnu ulogu u imunološkom sustavu. T stanice ubojice traže u tijelu stanice zaražene antigenima. Kada T stanica ubojica prepozna antigen vezan za stanicu tijela, ona se veže za površinu inficirane stanice. Zatim izlučuje otrovne kemikalije u stanicu, ubijajući i antigen i zaraženu stanicu.
T pomoćne stanice otpuštaju kemikaliju, nazvanu citokin, kada ih aktivira antigen. Te kemikalije zatim stimuliraju B limfocite da započnu svoj imunološki odgovor. Kada se aktivira B-stanica, ona proizvodi proteine koji se bore protiv antigena, nazvanih antitijela. Antitijela su specifična za samo jedan antigen, tako da u tijelu postoji mnogo vrsta B stanica.
Prvi put kada se susreće s antigenom, primarnim imunološkim odgovorom, reakcija je spora. Nakon što su stimulirane od strane T pomoćnih stanica, B stanice se počinju replicirati i postaju ili plazma stanice ili memorijske stanice. Plazma stanice proizvode antitijela za borbu protiv antigena, ali antigen također ima vremena da se umnoži. Učinak antigena na stanice tijela je ono što uzrokuje simptome bolesti. U početku, mogu proći dani ili čak tjedni da se proizvede dovoljno antitijela da poraze materijal koji napada.
Plazma stanice se nastavljaju razmnožavati i proizvoditi antitijela tijekom infekcije, ali ne žive jako dugo. Plazma stanice umiru u roku od nekoliko dana. Antitijela ostaju u sustavu nešto dulje, ali se obično raspadaju unutar tjedan dana. Memorijske stanice ostaju u tijelu mnogo dulje od plazma stanica i antitijela, često godinama. Važni su za stvaranje imuniteta.
Ako antigen ponovno zarazi tijelo, memorijske stanice reagiraju gotovo odmah. Počinju se odmah razmnožavati i postaju plazma stanice. To uzrokuje stvaranje antitijela praktički trenutno. Kod ovih kasnijih infekcija odgovor je toliko brz da se simptomi mogu spriječiti. To je poznato kao sekundarni imunološki odgovor i ono što ljudima daje imunitet na bolest.