Kao članovi endokrinog sustava, nadbubrežne žlijezde izlučuju kemikalije, zvane hormoni, kako bi regulirale važne funkcije slanjem poruka kroz krvotok. Ti različiti hormoni kontroliraju metabolizam, fizički razvoj i upravljanje stresom. Neispravan hipotalamus, koji kontrolira endokrine žlijezde, može uzrokovati da nadbubrežne žlijezde luče premalo ili previše hormona što rezultira ozbiljnim poremećajima.
Dvije su nadbubrežne žlijezde trokrake i ravne, a svaka se nalazi iznad bubrega blizu donjeg dijela leđa. Vanjski sloj nadbubrežnih žlijezda naziva se kora nadbubrežne žlijezde. Korteks je odgovoran za sintezu i izlučivanje hormona bitnih za probavu i spolnu zrelost. Unutarnji sloj, medula nadbubrežne žlijezde, zapravo nije neophodan za normalan život, ali je evoluirao kako bi nam pomogao upravljati trenucima stresa i poboljšati kvalitetu našeg života.
Kora nadbubrežne žlijezde proizvodi steroidne hormone i kemikalije koje reguliraju probavu. Androgeni steroidi pomažu u razvoju sekundarnih spolnih karakteristika kod muškaraca, dok estrogen i progesteron pomažu u seksualnom razvoju kod žena. Ovi hormoni usko surađuju sa steroidima koje izlučuju testisi i jajnici. Za metabolizam, aldosteron održava zdrave razine kalija i soli u krvotoku. Kortizol pomaže u metaboliziranju ugljikohidrata, proteina i masti u glukozu.
Stresne situacije, poput javnog nastupa ili progona psa, lakše rješavamo zbog nadbubrežne moždine. Naziva se “simpatičnom” žlijezdom jer na vanjske podražaje, poput tjeskobe, reagira takozvanim instinktom “bori se ili bježi”. Zatim oslobađa adrenalin, ili epinefrin, koji ubrzava otkucaje vašeg srca, čime se povećava cirkulacija i vraća pohranjenu glukozu, što daje nagli nalet energije i snage. Norepinefrin blago sužava krvne žile, također podižući krvni tlak i izazivajući znojenje. To omogućuje borbu, sa jačim mišićima i bržim refleksima, ili bijeg, s dovoljno energije za bijeg. Taj smo instinkt prilagodili modernim situacijama, poput razgovora za posao.
Također poznate kao suprarenalne žlijezde, na nadbubrežne žlijezde mogu utjecati hormonska neravnoteža. Na primjer, nedovoljno aktivne žlijezde ne proizvode dovoljno kemikalija. Addisonova bolest rezultira niskim šećerom u krvi i oslabljenim imunitetom. Prekomjerno aktivne nadbubrežne žlijezde, nazvane Cushingov sindrom, uzrokuju visoki krvni tlak i mogu stvoriti probleme tijekom razvoja adolescenata s pretjeranim muškim karakteristikama. Tumori u korteksu nadbubrežne žlijezde predstavljaju veliki zdravstveni rizik, ali se srž nadbubrežne žlijezde može ukloniti s minimalnim učincima.