Napadi bijesa, često donekle slični napadima panike, karakterizirani su nekontroliranim osjećajem bijesa ili uzrujanosti. Oni mogu biti usmjereni prema unutra ili na drugu osobu, a ne reagiraju svi na napade bijesa na isti način. Neki ljudi će vikati ili postati nasilni prema drugima; neki ljudi će baciti ili razbiti stvari; dok bi drugi mogli sjediti šutke, a ipak se iznutra osjećati puni bijesa i agresije. Neki ljudi doživljavaju ove napade bez ikakvog razloga, dok druge može potaknuti određena vrsta stresnog ili uznemirujućeg događaja. Mentalni poremećaji kao što su depresija, anksioznost ili shizofrenija, između ostalog, često su povezani i s nekontroliranim napadima bijesa.
Fizičke simptome napada bijesa može se lako prepoznati nakon što se pojave jednom ili dvaput. Općenito, počinje stezanjem u prsima i pojačanim otkucajima srca. Neki ljudi osjećaju drhtavicu ili čak vrtoglavicu, i mogu se početi znojiti ili osjetiti da se tjelesna temperatura dramatično povećala ili da se počnu drhtati. Sve se to obično događa prilično brzo. Koža također može početi trnci, a iako bi ljutnja mogla biti emocija koju pojedinac na kraju osjeća, ona često počinje kao intenzivna tjeskoba ili strah da će doći do gubitka kontrole.
Sljedeći korak u napadima bijesa obično su osjećaji intenzivnog bijesa. Ti osjećaji mogu imati lako prepoznatljiv uzrok, ali u nekim slučajevima može biti nemoguće vidjeti odakle dolazi ljutnja. Neki ljudi bi logično mogli shvatiti da nemaju razloga biti ljuti, ali i dalje neće moći zaustaviti osjećaj, što može biti nevjerojatno frustrirajuće. Ljutnja bi mogla izaći na razne načine; neki ljudi će vikati na druge ili čak fizički udariti na njih. Drugi bi mogli udarati po predmetima, poput udaranja u zid, bacanja nečega ili razbijanja nečega.
Neki ljudi uopće neće izvana pokazivati napade bijesa, ali će ga osjećati iznutra na vrlo intenzivan način. Ne samo da je to prilično uznemirujuće, već može biti i fiziološki prilično štetno za tijelo, jer intenzivna razdoblja stresa mogu povećati rizik od srčanih bolesti. Iako su ovi napadi povezani s određenim mentalnim bolestima, neki su uzrokovani bez ikakvog razloga, a ljudi određenih tipova osobnosti mogu im biti samo skloniji. Traženje psihoterapije može biti od pomoći, a neki ljudi smatraju da im lijekovi mogu pomoći u suzbijanju napada i spriječiti njihovo pojavljivanje. Često je razvoj sposobnosti predviđanja početka napada ključni korak u učenju upravljanja problemom.