Nematode, također poznate kao okrugle gliste, jedna su od 37 živih vrsta životinja, jedna od najbrojnijih i najraznovrsnijih. Znanost je imenovala preko 80,000 vrsta, a po brojkama nematode su jedna od najbrojnijih životinja koje postoje. Nematode se nalaze u velikom broju u svim kopnenim, morskim i slatkovodnim sredinama, gdje su brojčano nadmašuju sve druge životinje, uključujući kukce. Procjenjuje se da diljem svijeta postoji između 1018 (jedan kvintilijun) i 1021 (jedan sekstilion) nematoda.
Nematode su se prilagodile živjeti u svakom mogućem okruženju, konzumirajući bakterije, gljive, protozoe i sadržaj drugih životinja ili biljaka. Od 80,000 znanstveno imenovanih vrsta nematoda, preko 18,000 su parazitske. Znanstvenici vjeruju da bi ukupan broj vrsta nematoda mogao premašiti 500,000. Različite parazitske nematode prilagođene su različitim domaćinima, te se sukladno tome razlikuju po duljini. Nematode se nazivaju “okrugli crvi”, posebno kada se nađu u ljudskom crijevu, gdje mogu biti dugačke nekoliko inča i uzrokovati bolesti. Najveći ikad pronađeni okrugli crvi bili su dugi 8.5 m (28 stopa) s 32 jajnika, pronađeni u crijevima kitova sperma.
Smatra se da nematode čine 90% cjelokupnog života na morskom dnu, a nalaze se u najdubljim oceanskim rovovima, gdje je pritisak 100 puta veći nego na površini. Tri vrste nematoda nalaze se u suhim dolinama McMurdo na Antarktiku, jednom od najsurovijih okoliša na Zemlji, gdje temperature zimi dosežu -60 °C (-76 °F), a brzine vjetra prelaze 320 km/h (200 mph) , uklanjajući gotovo svu vlagu. Nematode mogu preživjeti u malim kapljicama vlage unutar stijena, gutajući bakterije.
Nematode mogu biti pošast poljoprivrednicima, uzrokujući milijarde dolara štete na usjevima svake godine. S druge strane, jedna nematoda, 1 mm duga Caenorhabditis elegans, model je organizma u biologiji, a opsežna studija njegove strukture, životnog ciklusa i genetike bila je blagodat za ovo polje. Svaka stanica u C. elegans (959 u odraslog hermafrodita; 1031 u odraslog muškarca) je mapirana, a cijela njihova razvojna sudbina je poznata. Koristeći tehnike genetske manipulacije, znanstvenici su uspjeli produljiti životni vijek C. elegans deseterostruko, s otprilike 19 dana najviše na 190 dana. Neke od ovih tehnika mogle bi naći buduću primjenu u medicini.