Optužbe za krivokletstvo su optužbe protiv osobe za svjesno davanje lažnih izjava nakon davanja prisege da će govoriti istinu. Općenito je pravilo da se ove optužbe podnose u vezi s građanskim ili kaznenim predmetom u kojem su lažni iskazi značajno utjecali na istragu ili predmet koji se vodi. Djelo krivokletstva je kazneno po prirodi i obično se smatra kaznenim djelom. Ako se dokaže optužba za lažno svjedočenje, okrivljenik se može suočiti s velikim novčanim kaznama. Optuženik također može biti osuđen na tešku kaznu zatvora – u nekim slučajevima do 15 ili više godina.
Kako bi dokazala optužbe za krivokletstvo, tužiteljstvo obično treba pokazati da je optuženik dao lažni iskaz pod prisegom. Osim toga, tužiteljstvo također mora dokazati da je optuženik znao da je izjava lažna. Obično je optuženik morao lagati o pitanju koje je bilo bitno za predmet. Da je svjedok u slučaju ubojstva lagao o svom datumu rođenja, na primjer, krivokletstvo ne bi bilo počinjeno jer datum rođenja ne bi imao nikakve veze s ubojstvom. S druge strane, ako je svjedok lagao o pronalasku oružja ubojstva, možda je počinjen krivokletstvo.
Iako elementi optužbe za krivokletstvo zvuče jednostavno, može ih biti teško dokazati. Branitelji mogu, na primjer, tvrditi da pitanja tužitelja nisu bila jasno formulirana, što je utjecalo na odgovor optuženika. Osim toga, optuženik može tvrditi da je krivo govorio na temelju pogrešne memorije, a ne namjere namjerno lagati sudu. Izjave koje su samo obmanjujuće ili dvosmislene obično ne dosežu razinu krivokletstva. Umjesto toga, zakon zahtijeva da izjava bude potpuno lažna.
Podčinjavanje krivokletstva, što je također kazneno djelo, događa se kada jedna osoba uvjeri drugu osobu da laže pod prisegom. Može se dogoditi u kaznenom ili građanskom postupku. Na primjer, ako odvjetnik laže tijekom završne riječi na sudu, odvjetnik može biti optužen za podmirenje krivokletstva. Odvjetnik se također može proglasiti krivim za podmirenje krivokletstva ako odvjetnik dopusti ili uvjeri svjedoka da laže dok je pod prisegom. Odvjetnici koji su proglašeni krivima za lažno svjedočenje mogu biti kažnjeni ili isključeni. U nekim slučajevima mogu se čak suočiti i sa zatvorom.
Druge osobe također mogu biti osuđene za lažno svjedočenje. Na primjer, pretpostavimo da optuženik u slučaju krađe prisiljava svjedoka da legne na klupu navodeći da je optuženik bio sa svjedokom u drugom gradu u vrijeme krađe. Optuženik se može teretiti za lažno svjedočenje jer je poticao svjedoka na davanje lažnog iskaza na sudu. U tom scenariju, protiv svjedoka može biti podignuta i optužba za krivokletstvo zbog laži pod prisegom.