Što su Poriferans?

“Poriferans” je znanstveni izraz za spužve, pripadnike životinjskog tipa Porifera, što na grčkom znači “nosač pora”. Spužve su najjednostavnije poznate životinje. Za razliku od svih drugih životinjskih vrsta, koje imaju dvoslojni ili troslojni tjelesni plan (diploblastični ili triploblastični), spužve imaju samo jedan tjelesni sloj (monoblastični), a nema pravog tkiva. Nemaju dodataka i nemaju sposobnost pokretanja, nedostaje im mišićno tkivo. Spužve su isključivo vodene.

Poriferanci se hrane tako što ostaju na jednom mjestu, pumpaju vodu kroz sebe i filtriraju je za male organizme i komadiće hrane koje probavljaju. Spužve su zaštićene od grabežljivaca svojim niskim sadržajem hranjivih tvari, kao i nadražujućim bodljama raspoređenim po cijelom tijelu, nazvanim spikule, koje također imaju ulogu “kostura”. Znanost je prepoznala preko 5,000 vrsta, a redovito se otkrivaju nove vrste. Djelomično je to zato što je raspon spužvi tako širok: nalaze se na svakoj dubini, od ravno uz obalu do dolje u šest milja dubokim oceanskim rovovima. Jednostavna struktura tijela spužve omogućuje preživljavanje u oceanskim pritiscima jednakim desecima atmosfera.

Dugo se vremena smatralo da su spužve evolucijski najjednostavniji organizmi i prvi životinjski tip koji postoji. Međutim, značajna filogenetička studija iz 2008. godine utvrdila je da spužve mogu biti sekundarno pojednostavljene (evoluirale od složenijih predaka, vjerojatno s pravim tkivom), a ne stvarno bazalne. U svakom slučaju, dogovoreno je da je moderni oblik poriferana najjednostavniji od svih životinjskih vrsta.

Iako poriferansima nedostaje istinsko tkivo, oni imaju staničnu diferencijaciju i prikazuju najmanje osam vrsta stanica, uključujući hoanocite („stanice ovratnika” s flagelama koje tuku kako bi pumpale vodu kroz spužvu), porocite (cijevaste stanice koje čine pore kroz kojima se voda pumpa), pinakociti (koji čine vanjski sloj stanica), miociti (mišićne stanice koje otvaraju i zatvaraju porocite), arheociti (koji se mogu diferencirati u druge stanice), sklerociti (koji luče obrambene spikule), spongociti (koji luče strukturni protein spongin) i kolonocite (koji luče druge kolagene).