Slobodni radikali, također poznati jednostavno kao radikali, su organske molekule odgovorne za starenje, oštećenje tkiva i moguće neke bolesti. Te su molekule vrlo nestabilne, stoga se žele povezati s drugim molekulama, uništavajući njihovo zdravlje i dalje nastavljajući štetni proces. Antioksidansi, prisutni u mnogim namirnicama, su molekule koje sprječavaju slobodne radikale da oštete zdravo tkivo.
Radikali imaju ključnu ulogu u nekoliko bioloških procesa. Oni sudjeluju u radu bijelih krvnih stanica zvanih fagociti, koji “jedu” bakterije i druge patogene u tijelu. Također se vjeruje da su uključeni u proces koji se zove redoks signalizacija, gdje se smatra da djeluju kao stanični glasnici.
Problem s radikalima
Neke molekule su nestabilne. Nemaju paran broj elektrona, pa uvijek traže dodatni elektron koji mogu “ukrasti” kako bi postali stabilni. U svijetu je to normalan proces, ali u tijelu može rezultirati nepotrebnim i neželjenim oštećenjima.
Slobodni radikali su “slobodni” jer lebde uokolo dok se ne stabiliziraju, a “radikalni” su u smislu da postoji veliki izbor molekula iz kojih mogu uzeti elektron. Međutim, šteta tu ne prestaje, jer novoj molekuli, recimo komadić stanične stijenke, sada također nedostaje elektron i postala je još jedan slobodni radikal. Ovaj efekt grudve snijega može izazvati pustoš na zdravom tkivu.
Kako antioksidansi mogu pomoći
Jedan od načina da se nahrani gladni elektronski apetit slobodnih radikala je jesti više antioksidansa. Antioksidansi su molekule koje se nalaze u svježoj hrani poput povrća i voća, posebno u vitaminima koji se nalaze u tim namirnicama, uključujući A, E i beta-karoten. Ove molekule djeluju poput divovske gromade na putu snježne grude, zaustavljajući slobodne radikale da uzrokuju neopisivu štetu. Antioksidanse je bolje unositi uravnoteženom prehranom, a ne vitaminskim suplementima, jer ih tijelo lakše apsorbira.
Neki procesi uzrokovani slobodnim radikalima su neizbježni, poput starenja, ali drugi se mogu spriječiti, poput uništavanja DNK ili začepljenja arterija. Slobodni radikali nastaju zagađenjem okoliša, pušenjem cigareta i otrovima poput sredstava za čišćenje ili herbicida. Njihova uloga u određenim vrstama raka, moždanog udara i srčanih bolesti još se istražuje. Preliminarno, niske koncentracije slobodnih radikala povezane su sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara, no potrebno je više studija kako bi se razumjela njihova povezanost.