Maline su svestrano voće koje se može jesti svježe, kao i macerirano za umak i preljev ili čak za zaslađivanje inače slanog umaka. Osušene maline imaju nešto manje svestranu nišu, pojavljuju se u trail mješavinama, žitaricama i jutarnjem jogurtu. Napravljene dehidracijom, zamrzavanjem ili čak sušenjem voća na suncu, te se poslastice mogu jesti takve kakve jesu ili rehidrirati neposredno prije obroka.
Glavne metode pripreme sušenih malina kod kuće su polagano zagrijavanje u pećnici ili na suncu. Prije nego što se to dogodi, neoštećeno voće se opere, ogoli sa svih peteljki i pripremi za sušenje. To može uključivati brzo blanširanje u kipućoj vodi, nakon čega slijedi potapanje u led kako se voće ne bi potpuno iskuhalo. Drugi bi mogli prethodno tretirati voće prirodnim konzervansom poput pektina ili askorbinske kiseline. Prije početka sušenja voće treba osušiti od sve vidljive vlage.
Maline sušene na suncu moguće su u klimatskim uvjetima s visokim temperaturama. Voće se danju izlaže pod suncem na ekrane, prevrćući voće na pola puta i štiteći ga od rose noću. Za potpuno sušene maline moglo bi biti potrebno samo dva ili čak četiri ili više dana.
Kako bi izbjegli ovaj dugotrajan proces, mnogi koriste pećnicu za pripremu sušenih malina za oko 10 sati. Uobičajena temperatura je 100°F (oko 38°C), pri čemu se vrata pećnice otvaraju kuhinjskim priborom kako bi para iz malina izašla. Ako će se voće konzumirati u nadolazećim danima ili tjednima, mnogi ga samo čuvaju u hermetički zatvorenoj posudi van sunčeve svjetlosti. Za dugotrajno skladištenje savjetuje se brza pasterizacija, što se može postići provođenjem nekoliko dana u zamrzivaču kako bi se ubili svi preostali živi organizmi.
Kada se potpuno osuše, maline će biti kožaste, ali ih neće biti teško žvakati. Što su duže ostavljene da se osuše, postaju tvrđe. Neki ih jedu sve same, koriste ih kao jedan od nekoliko sastojaka trail mixa ili ih rehidriraju za rekonstituiranu upotrebu u bilo kojem broju recepata.
Još jedan lako prepoznatljiv način očuvanja malina je izrada voćne kože. Ova vrsta poslastica uključuje stvaranje pirea od nekoliko voća – ili samo malina – s vodom ili voćnim sokom, zaslađivačima poput meda, šećera i vanilije te začinima poput klinčića, cimeta i muškatnog oraščića. Smjesu zatim tanko rasporedite na lim za pečenje obložen plastičnom folijom i ostavite u pećnici zagrijanoj na 140°F (oko 60°C) čak pola dana. To bi trebalo rezultirati tankim, kožastim listom sušenog džema od malina.