Carinske barijere su carine koje se nameću na robu koje zapravo stvaraju prepreku trgovini, iako to nije nužno svrha uvođenja carina. Te su barijere ponekad poznate i kao ograničenja uvoza, jer ograničavaju količinu robe koja se može uvesti u zemlju. Mnoge organizacije koje promiču trgovinu zabrinute su i zbog carinskih i necarinskih prepreka slobodnoj trgovini, a brojne nacije pristale su radikalno smanjiti svoje trgovinske barijere kako bi promovirale razmjenu dobara preko svojih granica.
Brojne različite vrste carina mogu se nametnuti kada roba prijeđe međunarodne granice. Uz carinu ad valorem, na primjer, uvoznik mora platiti naknadu koja se izračunava kao postotak vrijednosti robe koja se uvozi. Specifične carine su utvrđeni iznosi koji se naplaćuju na proizvode koji se uvoze, bez obzira na vrijednosti, dok ekološke carine kažnjavaju nacije s lošom evidencijom zaštite okoliša.
Uvoznicima carinske barijere mogu otežati unošenje robe u zemlju. Uvoznik može biti prisiljen uvoziti manje jer se carinske barijere ne mogu priuštiti drugačije, a možda će morati naplatiti više za robu kako bi se uvoz isplatio. Carine su osmišljene tako da natjeraju uvoznike da to učine kako bi se izjednačilo polje između domaćih proizvođača i uvoznika, dopuštajući skupim domaćim proizvođačima da se natječu s uvoznicima koji bi mogli uvesti robu po nižoj cijeni.
Protekcionizam, u kojem nacije promiču interese domaćih proizvođača ograničavanjem uvoznika, uobičajen je u mnogim nacijama, ali se na njega također ne sviđaju, prvenstveno nacije koje žele moći izvoziti robu za trgovinu u druge zemlje. Organizacije poput Svjetske trgovinske organizacije promovirale su ukidanje carinskih barijera kako bi se smanjio teret uvoznika. Organizacije koje promiču slobodnu trgovinu također ciljaju na uklanjanje necarinskih barijera kao što su uvozne kvote.
Neke će carinske barijere vjerojatno uvijek ostati na snazi, čak i u zemljama koje su vrlo otvorene za slobodnu trgovinu. Promjena strukture carina, poreza i povezanih troškova je kontinuirani projekt, a nacije povremeno uzvraćaju ili napadaju radikalno mijenjajući svoje tarife i druge barijere trgovini. Nacije također mogu koristiti trgovinske barijere da daju političke izjave koje su osmišljene da pritisnu druge zemlje da modificiraju svoje ponašanje. Na primjer, zemlja A mogla bi odbiti uvoz govedine iz zemlje B sve dok zemlja B ne dokaže da njezina opskrba mesom nema goveđi spongiformni encefalitis (BSE), također poznat kao bolest kravljeg ludila.