Živci tijela igraju vitalnu ulogu u prijenosu informacija u i iz mozga u obliku električnih impulsa. Bez ovih živaca tijelo ne bi moglo reagirati na štetne događaje, poput dodirivanja vrućeg štednjaka. Živci tijela se sastoje od dva glavna živčana sustava: središnji živčani sustav (CNS) i periferni živčani sustav (PNS). Zajedno, ti sustavi primaju unutarnje i vanjske impulse, prenose ih u mozak, pokreću reakciju i pohranjuju informacije za kasnije prisjećanje.
Djeca brzo uče zašto im roditelji govore da ne diraju vruću peć ili da ne trče prebrzo niz brdo. Bol nastaje kada živci reagiraju na neželjeni podražaj – bio on vanjski, poput pada, ili unutarnji, kao što je uklješteni živac. Bol, u kombinaciji s porukama iz mozga ili potaknuta određenim refleksima, tjera osobu da učini sve što može kako bi zaustavila neželjeni podražaj i vratila tijelo u homeostazu.
Homeostaza je željeni cilj tijela u svakom trenutku. Kada je tijelo u homeostazi, ono je zdravo i uravnoteženo. Ništa ne radi loše niti uzrokuje bol, a živci tijela ostaju mirni i samozadovoljni.
Kada tjelesni živci reagiraju na podražaj, oni zapravo šalju elektrokemijske impulse kroz sićušne živčane završetke poznate kao dendriti. Dendriti prenose impulse do neurona ili živčanih stanica. Neuroni zatim šalju signal kroz jedan završetak nalik ticalu poznat kao akson. Akson prenosi signal do sljedećeg neurona i na kraju signal stiže do leđne moždine.
Ovaj proces slanja impulsa kroz neurone u leđnu moždinu ostvaruje se putem živaca sadržanih u perifernom živčanom sustavu. Njihova isključiva odgovornost je slanje poruka iz tijela u središnji živčani sustav. Oni su poput malih autića koji idu na veću međudržavnu magistralu: leđnu moždinu.
Na ovoj većoj međustanici, koju predstavlja leđna moždina, poruke se usmjeravaju naprijed-natrag između mozga i perifernog živčanog sustava. Poruka bi mogla početi u stopalu ako osoba počne gaziti nokat bosa. Poruka putuje kroz neurone do leđne moždine koja je šiba do mozga. Mozak obrađuje poruku i šalje odgovor stopalu, govoreći mu: “Povuci se!” Osoba odmah trza stopalo unatrag kako bi izbjegla ozbiljne ozljede. Mozak također pohranjuje informacije o tome kakav je nokat izgledao kako bi u budućnosti mogao poslati odgovarajuću poruku još brže u slučaju iste situacije.
Svi ti živci u tijelu su pod kontrolom mozga, koji djeluje kao zapovjednik za sve što se događa u tijelu. Dvanaest živaca poznatih kao kranijalni živci omogućuju mozgu da kontrolira najvažnije funkcije tijela. To uključuje pokrete očiju, njuh i okus. Većina kranijalnih živaca povezana je s pokretima lica, ali neki kontroliraju dijelove tijela poput probavnog sustava i otkucaja srca. Zajedno s leđnom moždinom i brojnim neuronima, mozak može kontrolirati svaki aspekt tijela, sve do treptaja očnog kapka.