Što treba učiniti nakon nesreće na radnom mjestu ovisi o tome je li osoba doživjela nesreću ili uzima izvještaj o nesreći od drugog radnika. U oba je slučaja od vitalnog značaja održavanje komunikacije sa svim stranama. Oni koji su doživjeli nesreću ili podnose prijavu često moraju slijediti posebne radne procedure. Problem postaje složeniji ako se dogodi nesreća, a niti jedna od uključenih strana se ne slaže oko toga što se dogodilo. Ponekad to rezultira tužbama, ali su početni postupci obično slični.
Osnove se mogu sažeti prilično lako. Zaposlenik koji je upravo doživio nesreću na radnom mjestu mora obavijestiti menadžment o ovoj činjenici. U nekim slučajevima, zaposlenik možda neće moći otići s mjesta nesreće i mogao bi se ozlijediti dovoljno teško da će mu trebati pomoć i pažnja drugih radnika. Ako je nesreća samo manja, a zaposlenik je siguran da se kreće, mogao bi jednostavno pronaći svog nadređenog ili menadžera i objasniti što se dogodilo.
Zaposlenici bi trebali dati pošteno izvješće o tome što se dogodilo. Općenito, ne bi smjeli priznati da su na neki način izazvali nesreću ili da su sami krivi. Ni poslodavac to neće priznati. Razlog tome je što se takve izjave kasnije mogu koristiti protiv neke osobe u bilo kojem sudskom postupku.
Ako ozljeda to opravdava, predstavnici tvrtke mogu poželjeti da zaposlenik posjeti liječnika, a to je obično besplatno. Neki zaposlenici imaju mogućnost posjetiti vlastite liječnike kojima poslodavci nadoknađuju troškove. Treba napomenuti da zdravstveno osiguranje prilično često odbija zahtjeve kada vjeruju da je drugi isplatitelj, poput poslodavca, odgovoran za isplatu. Osim ako je situacija doista hitna, zaposlenik bi trebao pitati tvrtku kako nadoknađuje liječničku pomoć.
U većini slučajeva, zahtjevi za medicinsku njegu brzo se isplaćuju i ako se utvrdi trajna ozljeda, tvrtke obično plaćaju sve potrebe za njegom. Svaka nagodba u slučaju nesreće na radnom mjestu može uključivati plaćanje slobodnog vremena za oporavak. Osim ako poslodavci ne pokušaju izbjeći plaćanje ili se boriti protiv potraživanja za koje misle da je lažna, zakonske mjere nisu potrebne.
Menadžeri koji prijavljuju nesreću na radnom mjestu slijede smjernice koje je postavila tvrtka. Prva stvar je pobrinuti se za sve ozlijeđene, a zatim se pobrinuti da ne postoji stalna opasnost koja predstavlja rizik za druge. Neke tvrtke slikama dokumentiraju područje na kojem se dogodila nesreća na radnom mjestu. Šefovi će razgovarati s oštećenom stranom, a mogli bi razgovarati i s bilo kim tko je svjedočio nesreći. Obično se kontaktira i predstavnik osiguravajućeg društva. Sve to može obavljati jedna osoba, nekoliko menadžera ili većinu toga mogu obavljati zaposlenici ljudskih resursa.