Afganistan je velika nacija bez izlaza na more na azijskom kontinentu, često označena kao dio Bliskog istoka. Afganistan je oko 250,000 četvornih milja (647,000 četvornih km), samo malo manji od države Teksas. Naseljen je prvenstveno Paštunima, a znatan dio stanovništva čine i etničke skupine Tadžika i Hazara.
Područje koje je trenutno Afganistan bilo je naseljeno oko 50,000 godina, a tijekom tog vremena igralo je važnu ulogu u različitim carstvima. Područjem su vladali Aleksandar Veliki, Turci, Arapi, Mongoli i mnoga različita perzijska carstva. Nevjerojatna arheološka nalazišta još uvijek su prošarana krajolikom, ostaci ove raznolike prošlosti.
Sredinom 18. stoljeća stvorena je stvarna država Afganistan. Okupio je regije kojima su vladala različita plemena Paštuna, čineći jedinstveni front. Ova nova država igrala bi važnu ulogu u borbi između carske Rusije i Britanije za prevlast u središnjoj Aziji – borbi koja se često naziva Velika igra. Britanija je na Afganistan gledala kao na bedem između Azije pod kontrolom Rusije i najvažnijeg britanskog posjeda – Indije. Dakle, od trenutka kada su Britanci preuzeli kontrolu nad Afganistanom 1838. do trenutka kada je Afganistan stekao punu neovisnost 1919., Afganistan je tretiran kao samo zaštitni tampon.
Otprilike od 1930-ih do 1970-ih, Afganistan je uživao razdoblje relativne stabilnosti. Ujedinjena pod jednim vladarom, kraljem Zahir Šahom, nacija je bila neovisna i prilično prosperitetna. Nakon što su Britanci otišli, afganistanski narod mogao je oblikovati vlastite sudbine i reafirmirati svoje jedinstveno nasljeđe. Sve se to promijenilo 1970-ih. Prvo je kralja svrgnuo njegov šogor u beskrvnom udaru. Zatim, 1978., nova kraljevska obitelj je ubijena, a komunistička skupina preuzela je kontrolu nad zemljom.
Zbog svoje strateške važnosti i kao dio šire antikomunističke kampanje, Sjedinjene Države su se uključile u političku budućnost Afganistana 1979. S Amerikom koja je financirala i obučavala antisovjetske mudžahide, a SSSR je financirao i obučavao komunističku vladu, Afganistan postao aktivno bojno polje u Hladnom ratu. Ova bitka bjesnila je gotovo cijelo desetljeće, sve do povlačenja Sovjetskog Saveza 1989. Nakon pobjede u bitci, Sjedinjene Države su povukle podršku iz Afganistana i brzo se stvorio vakuum moći.
Uz ovaj vakuum moći, ostala je praznina koju su ostavili intelektualci i naprednjaci koji su pobjegli iz zemlje tijekom borbi. To su brzo ispunili talibani, fundamentalistička skupina, koja je preuzela kontrolu nad glavnim gradom 1996. i učvrstila svoju kontrolu nad zemljom na prijelazu stoljeća. Njihova je vladavina bila notorno brutalna, s pogubljenim političkim i vjerskim neistomišljenicima, uništenim arheološkim čudima na vjerskoj osnovi, a tvrdokorna ideologija je općenito zauzela mjesto otvorene rasprave i slobode govora.
Godine 2001. intervenirale su Sjedinjene Države, nakon napada Al-Qaide na američko tlo. Al-Queda je prvenstveno bila smještena u Afganistanu, a to je, zajedno s odbijanjem Talibana da preda ključne osobe na kazneni progon, izazvalo bijes SAD-a. Talibanska vlada je nasilno smijenjena, a postavljena je nova vlada. 2004. godine održani su slobodni izbori i izabran je novi predsjednik. Iako je talibanska vlada smijenjena, talibanski borci i dalje se bore u cijeloj zemlji, a i dalje je jaka američka prisutnost.
Od 2007. godine politička klima u Afganistanu je takva da se posjet iz užitka ne smatra posebno sigurnim. Vlada Sjedinjenih Država ima dugogodišnje savjetovanje o putovanjima u zemlju, a prije posjeta treba poduzeti mjere opreza. Nagaznih mina ima mnogo u zemlji, a prilikom napuštanja gradova treba slijediti pouzdanog vodiča. Općenito, situacija se mijenja tako brzo da je najbolje konzultirati se s veleposlanstvom svoje zemlje prije planiranja putovanja u Afganistan.