Bosna i Hercegovina je često ratom razorena zemlja na Balkanskom poluotoku u južnoj Europi. To je bivša jugoslavenska republika i dom tri različite i različite etničke skupine i jezika: Bošnjaka, Srba i Hrvata. Zemlja je 19,741 četvornih milja (51,128 četvornih kilometara), otprilike veličine Zapadne Virginije u Sjedinjenim Državama, a obično se naziva Bosna. Njegov glavni grad je Sarajevo, a ljudi su mu muslimani, pravoslavci i rimokatolici.
Bosna i Hercegovina je država od oko 4 milijuna stanovnika, graniči s Hrvatskom na sjeveru, Srbijom na istoku i Crnom Gorom na jugu. Zemlja ima kontinentalnu i mediteransku klimu, a ima i jedan uski izlaz na Jadransko more. Leži uglavnom na lancu Dinarskih Alpa Balkanskog poluotoka. Država je nastala od bivših država Bosne na sjeveru i Hercegovine na jugu, čiji je glavni grad i bivši glavni grad Mostar. U zemlji postoje tri različite vjerske skupine, pri čemu su Bošnjaci (48%) većinom muslimani, Srbi (37%) uglavnom pravoslavci i Hrvati (14%) većinom rimokatolici.
Velik dio povijesti Bosne i Hercegovine oblikovali su česti ratovi. Nakon proglašenja neovisnosti od Jugoslavije 1992. godine, stanovništvo, gospodarstvo i politiku zemlje diktirali su sukobi. Bosanski rat stvorio je različite i odvojene kulturne džepove u Bosni i Hercegovini kroz građanski rat i bijeg izbjeglica. Otprilike 100,000 ljudi ubijeno je u tri godine borbi početkom 1990-ih.
Borbe su okončane 1995. godine Daytonskim sporazumom, a danas je Bosna i Hercegovina i dalje uglavnom segregirana. Državom upravlja trostranačko predsjedništvo, koje čine jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat. Vlada ima Parlamentarnu skupštinu, Zastupnički dom i Dom naroda. Otkako je rat razorio ekonomiju zemlje, Bosna se oslanjala na poljoprivredu, rudarstvo i sastavljanje vozila i zrakoplova.
Povijest Bosne i Hercegovine može se pratiti od sedmog stoljeća kada su ovu regiju prvi put naselili Srbi. Država je dosegla svoj vrhunac u 1300-ima prije nego što je pala pod moćnu tursku državu 1463., pod čijom je vlašću ostala do 19. stoljeća. Rusko-turski rat 1877-78 doveo je do još jedne promjene kontrole nad Bosnom i Hercegovinom, pri čemu je Austrija dobila upravu nad regijom do 1908. godine.
Godine 1914., ubojstvo austrijskog vođe od strane srpskog nacionalista gurnulo je Bosnu i Hercegovinu u sredinu Prvog svjetskog rata. Nakon rata zemlja je pripojena Srbiji. Do Drugog svjetskog rata bila je pod kontrolom njemačke Hrvatske, prije nego što je 1946. predala Jugoslaviju, gdje je ostala do rata 1991. godine. U međuvremenu, Zimske olimpijske igre održane su u Sarajevu 1984. godine.