Fidži, službeno nazvan Republika otočje Fidži, je otočna skupina smještena u južnom Tihom oceanu. Sastoji se od preko 300 otoka, a ukupna površina mu je nešto manja od one u New Jerseyju. Njegova populacija je oko 920,000, a gotovo 90% stanovnika živi na Viti Levu i Vanua Levu, dvama velikim otocima Fidžija.
Prvi doseljenici došli su iz drugih područja južnog Pacifika i stigli oko 1000. pr. Ti su doseljenici bili Polinezijci i Melanezi – dvije skupine predaka modernih Fidžijana. Europljani su prvi put posjetili otoke sredinom 1600-ih, ali se tamo nisu trajno nastanili sve dok Fidži nije postao kolonija Ujedinjenog Kraljevstva kasnih 1800-ih. Fidžijci su stekli neovisnost 1970. i uspostavili demokratsku vlast.
Gotovo dvadeset godina kasnije dogodila su se dva vojna udara jer su Fidžijci vjerovali da vladom dominiraju Indijci. Državni udari doveli su do jačanja kontrole Fidžija i masovnog iseljavanja Indijanaca. Unatoč državnim udarima, izbori 1999. godine rezultirali su vladom Indo-Fidžijana. Međutim, više državnih udara početkom 2000-ih stvorilo je još više političke nestabilnosti.
Vlada Fidžija je republika s tri grane vlasti. Izvršnu vlast vodi predsjednik kao šef države i premijer kao šef vlade. Zakonodavnu vlast vodi dvodomni parlament, koji se sastoji od Senata i Zastupničkog doma. Članove Senata imenuju predsjednik i premijer, dok su mjesta u Zastupničkom domu dodijeljena različitim etničkim skupinama. Konačno, na čelu sudbene vlasti je Vrhovni sud, čije suce imenuje predsjednik.
Fidži posjeduje nekoliko prirodnih resursa i poljoprivrednih proizvoda kao što su drvo, zlato, manioka, šećer, bakar, stoka, riba, banane i hidroelektrana. Njegovo gospodarstvo jedno je od najrazvijenijih u južnom Pacifiku, iako mnogi Fidžijci još uvijek žive od egzistencije. Šećer i turizam glavni su izvori prihoda za zemlju, iako je turizam oštećen raznim državnim udarima.
Klima Fidžija je morskog tropskog tipa, s blagim sezonskim promjenama temperature, a otoci su uglavnom planine koje su nastale kao vulkani. Službeni jezici su engleski i fidžijski, ali se često govori i hindustani. Najčešće etničke skupine su Fidžijci (više od polovice stanovništva) i Indijanci (otprilike 37%). Iako su većina Fidžijana kršćani, više od 30% su hinduisti, oko 7% su muslimani, a ostali ne slijede druge religije ili ih uopće ne slijede. Ragbi je vrlo popularan, a Fidžijeva ragbi sedmaca jedna je od najuspješnijih na svijetu.